Pokret za građanska prava Afroamerikanaca, koji se formirao tijekom pedesetih godina dvadesetog stoljeća, postigao je tijekom predsjednikovanja Johna Kennedyja i Lyndona Johnsona svoje najveće ...pobjede: ukinuta je rasna segregacija na Jugu SAD-a i omogućeno je pravo glasa za one Afroamerikance kojima je do tada to pravo bilo priječeno. Predsjednik Kennedy je, unatoč činjenici da su Afroamerikanci masovno glasovali za njega, u početku pokazivao sporost i oklijevanje u rješavanju problema njihovih građanskih prava. Međutim, pritisnut događajima na terenu te uz veliko zalaganje svoga brata i ministra pravosuđa Roberta Kennedyja, odlučio je hitrije i odlučnije riješiti to pitanje. Smrt ga je spriječila da glede toga učini više. Predsjednik Johnson je nastavio program Johna Kennedyja i "progurao" kroz Kongres dva važna zakona: Zakon o građanskim pravima iz 1964. i Zakon o pravu glasa iz 1965., čime su učinjeni ogromni pomaci prema društvenoj jednakosti i ostvarivanju građanskih prava Afroamerikanaca.
Članak istražuje povijest ograničenja u korištenju i dostupnosti gradskih pejsaža koji doprinose društvenoj nejednakosti i podjeli urbanog pejsaža. Analiza studije slučaja obuhvaća šest primjera ...parkova i perivojnih trgova. Međusobna usporedba donosi novu društveno-prostornu tipologiju urbanog pejsaža. Rezultati pokazuju da perivoji i perivojni trgovi mogu poslužiti kako ublažavanju tako i osnaživanju društveno-prostorne neravnopravnosti.
Polazišna točka rada je da visokoobrazovane žene trpe manje nejednakosti na radnom mjestu. Kako bismo to testirali, provedena su primarna i sekundarna istraživanja. Sekundarni podatci odnose se na ...područje obrazovanja, sudjelovanje u aktivnostima koje se temelje na znanju, statusu u hijerarhiji i razlici u plaćama visokoobrazovanih žena u odnosu na plaće muškaraca u odabranim europskim zemljama, dok primarni podatci prikazuju percepcije visokoobrazovanih žena o kontekstualnim čimbenicima koji utječu na karijera žena i o osobnim kritičnim iskustvima u pogledu jednakosti. Primarno istraživanje provedeno je na uzorku od 675 visokoobrazovanih žena u Hrvatskoj. Analiziraju se statističke razlike prema demografskim čimbenicima ispitanica, te se rezultati uspoređuju s percepcijama visokoobrazovanih muškaraca (n=177).
Sekundarni podatci pokazuju da je rodna segregacija manje prisutna među visokoobrazovanim ženama. Općenito, primarni podatci ukazuju na to da visokoobrazovane žene ne smatraju da kontekstualni čimbenici negativno utječu na njihove karijere, čak ni onda kada su osobno iskusile neke rodno uvjetovane neugodnosti. Rad zaključuju preporuke o inicijativama za rodnu jednakost na temelju rezultata istraživanja i razgovori s voditeljima odjela za upravljanje ljudskim potencijalima i generalnim direktorima multinacionalnih poduzeća s najboljim praksama rodne jednakosti.
Činjenica da je u sestrinstvu zaposleno više žena nego muškaraca može dovesti do pretpostavke da je ovo ženska profesija, a sam rodno određujući naziv ove profesije dodatno podupire takve
stavove. ...Društvena podjela uloga na ženske i muške možda nigdje drugdje nije toliko vidljiva koliko u sestrinstvu. Netočna je pretpostavka da je sestrinstvo oduvijek bilo “žensko” zanimanje,
što potvrđuju povijesni zapisi, a tek je u 19. stoljeću utemeljiteljica modernog sestrinstva Florence Nightingale svojim uvjerenjem da je briga i njega za bolesne rezervirana za žene dovela do feminizacije sestrinstva. Iako je danas broj medicinskih tehničara veći negoli u 19. stoljeću, još uvijek se oni na svojim radnim mjestima, ali i u društvu, susreću s brojnim stereotipima.
Segregacija romskog stanovništva kroničan je problem društvenog i prostornog razvoja Češke i Slovačke. Većina čeških i slovačkih
Roma danas živi u prostorno segregiranim naseljima, na rubovima ...glavnih socioekonomskih tokova. Situacija se pogoršala s
početkom ekonomske tranzicije ranih 1990-ih godina, no njeni su korijeni puno dublji i sežu u period socijalističke Čehoslovačke.
Poslijeratne migracije, industrijalizacija, dramatična promjena etničke strukture Čehoslovačke te stalni sukobi državnih i lokalnih
vlasti po pitanju asimilacije i segregacije igrali su ulogu u formiranju jezgara budućih romskih geta u današnjoj Češkoj i Slovačkoj.
Cilj je rada usporediti postojeća istraživanja o rodnoj segregaciji u visokom obrazovanju u razvijenim zemljama Zapada s podacima o tranzicijskim zemljama Srednje i Istočne Europe, s naglaskom na ...Hrvatskoj. Feminizacija visokog obrazovanja i nastavak segregacije po poljima studija promatra se kao simptom postojećih uzoraka rodne neravnopravnosti prije nego znak napretka. Hrvatsko je visoko obrazovanje pritom rodno segregirano više od usporedivih zemalja. Objašnjenja rodne segregacije nalaze se u razlikama u sposobnostima, obrazovanju i samopercepciji međutim ona ni u kombinaciji ne nude zadovoljavajuće odgovore. Prije nego uzročnikom nejednakosti na tržištu rada, rodna se segregacija promatra kao jedan od simptoma „rodnog esencijalizma“. Usporedba kulturnih i socioekonomskih razlika Hrvatske i drugih tranzicijskih zemalja s onima na Zapadu pokazuje da sadržaj rodnih predrasuda varira i ne temelji se na izvanjskim kriterijima.
Prostorni aspekt segregacije romskog stanovništva do sada nije uziman u obzir tijekom planiranja različitih mjera s ciljem bolje integracije romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo. Ovaj rad ...predstavlja analizu prostorne segregacije romske populacije u Međimurskoj županiji čiji rezultati mogu pridonijeti boljem shvaćanju strukture prostora u kojem participira romsko stanovništvo. Kvantitativni pokazatelji upućuju na izrazitu prostornu segregaciju romske manjine u Međimurju na razini naselja, dok na županijskoj razini ona nije toliko naglašena. Na razini cijele županije Romi su prisutni u većem broju općina. Na lokalnoj razini prostorna segregacija očituje se u činjenici da Romi najvećim dijelom žive
u nacionalno posve homogenim naseljima ili dijelovima naselja koji su prostorno odvojeni od ostatka lokalnog stanovništva. Uspješnija integracija romske manjine ovisi o budućim mjerama čiji će cilj biti smanjenje prostorne segregacije, koja je usko povezana s ostalim
segregacijskim oblicima.
U članku se prikazuju pokušaji konceptualiziranja i objašnjenja segregacije te se ukazuje na činjenicu da općenite klasifi kacije i taksonomije ne mogu objasniti fenomen, a pogotovo ne mogu ...predvidjeti koncentraciju populacija i grupa u analitički ciljanim fi zičkim prostorima. Segregacija populacija u različitim sredinama varira prema demografskim karakteristikama segregirane populacije kao i prema stupnju koncentriranosti i miješanja s ostalim populacijama u određenom fizičkom prostoru. Osim u slučajevima potpune segregacije, poput geta, nije moguće teorijski utvrditi koliki stupanj koncentracije i odvojenosti od ostalih populacija nedvosmisleno određuje fenomen segregacije. Upravo zato su pokušaji postavljanja teorija koji se temelje većinom samo na opažanju koncentracije sličnih populacija te post hoc objašnjenjima vrlo ograničeni te se njihove tvrdnje često ne mogu transferirati na druge, čak i slične slučajeve. Čini se da jedino teorije socijalnih prostora, posebice konzekventnija primjena teorije socijalnog prostora i prisvojenog fizičkog prostora Pierrea Bourdieua može konceptima segregacije dati objašnjavajuću i predviđajuću moć te ih tako riješiti površnosti i zatvorenosti deskripcije i paušalne klasifikacije.
Invalidi i društvo Zovko, Gojko
Revija za socijalnu politiku,
02/1999, Volume:
6, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Ovaj rad se bavi socijalnom problematikom invalida. U uvodnom dijelu autor se osvrće na definiciju, uzroke i udio invalida u općoj populaciji. Zatim daje kritički povijesni prikaz odnosa društva ...prema takvim osobama, posebno naglašavajući metamorfozu stavova prema njima. U tom kontekstu se prikazuje utemeljenje i djelovanje izdvojenog tj. segregacijskog sustava koji nije korespondirao s otvorenim tj. općim sustavom edukacije i socijalizacije. Kritikom tog sustava naznačavaju se prednosti integracije i zagovara školovanje, rad i život invalida u otvorenoj socijalnoj sredini. Kreiranjem i vrednovanjem uspješnosti socijalne integracije na internacionalnoj i nacionalnim razinama došlo se do relevantnih spoznaja koje su poslužile kao smjernice za izradu strategije politike i programa integracije za razdoblje do 2010. godine. Ključni činitelj te strategije je zalaganje za socijalna, ekonomska, kulturna, civilna i politička prava svih, pa i invalida. Na kraju su naznačeni mogući pravci aktivnosti u Republici Hrvatskoj koji bi mogli biti u funkciji kreiranja socijalne politike i socijalne skrbi usmjerene u pravcu ostvarivanja društva pluralne demokracije, društva ljudskih prava, društva svih njegovih članova, društva socijalne pravde i društva socijalnih pogodnosti.
U ovome se radu proučava važnost međunarodnih teorijskih
i empirijskih analiza i njihova primjena u tumačenju
rezidencijalne segregacije stranaca-useljenika u jednom od
izrazito multietničkih ...područja Španjolske, pokrajini Almeriji.
Kako bi se istražili putovi koji vode k segregaciji, urbani rast i
kontekst prihvaćanja proučeni su kao ključni čimbenici
useljeničkog uključivanja. Rezultati pokazuju da je glavni
uzrok segregacije etnička diskriminacija, koja se temelji na
rezidencijalnim preferencijama domaćega stanovništva
prema vlastitoj nacionalnoj skupini – endogrupi.
PDF
