Rad opisuje proces proizvodnje vodika parnim reformiranjem s objedinjenim hvatanjem ugljičnog dioksida kemijskim izgaranjem u petlji. U procesu kemijskog izgaranja u petlji ne dolazi do izravnog ...kontakta između goriva i zraka. Umjesto toga, čvrsti nosač kisika provodi zadaću dovođenja kisika iz zraka u gorivo. Zbog toga ne dolazi do razrjeđenja CO2 s N2, tj. ne dolazi do miješanja zraka i goriva, pa je na taj način lako osigurati ugljični dioksid za sekvestraciju. Parno reformiranje prirodnog plina s hvatanjem CO2 kemijskim izgaranjem u petlji slično je konvencionalnom parnom reformiranju, pri čemu je peć za reformiranje zamijenjena kemijskim izgaranjem u petlji. Stoga se reformiranje odvija u reaktorskim cijevima unutar reaktora za gorivo s kemijskom petljom. Energija za endotermne reakcije reformiranja osigurava se izmjenom topline vrtložnog sloja. Sekvestraciju CO2 je moguće postići bez smanjenja efikasnosti i uz povećanje selektivnosti prema H2 u usporedbi s konvencionalnim parnim reformiranjem zbog niže temperature reaktora i povoljnijih uvjeta prijenosa topline.
Provođenje strogih zahtjeva kvalitete motornih goriva omogućeno je primjenom različitih procesa hidroobrade. U tu svrhu moderne rafinerije moraju raspolagati dovoljnim količinama vodika. Zbog toga se ...modernizacijom rafinerija kao i pri gradnji novih, posebna pažnja posvećuje optimiranju proizvodnje vodika.
Rafinerije su također ograničene u proizvodnji loživih ulja, te zbog ekonomičnosti prerade osim visoke proizvodnje vodika moraju proizvesti manje od 10 % loživih ulja.
Procesom IGCC (Integrated Gasification Combined Cycle) omogućeno je postizanje obaju ciljeva: iz teških ostataka se uplinjavanjem proizvodi sintezni plin za proizvodnju vodika, električne energije ili petrokemikalija.
Radom je prikazano optimiranje proizvodnje vodika i električne energije preradom vakuumskog ostatka iz nafte REB.
