Mechanisation used in forest utilisation has an impact on the occurrence of damage in stand and on forest land. The research in this work had the objective of determining damage on fir trees and ...other tree species during felling and processing of trees and their skidding using the forest cable-skidder. The research wasconducted in mixed beech and fir forests in the area of FMA “Glamočko”, M.U. “Hrbinje-Kujača”
.
The following data were gathered on damaged trees: tree type, breast height diameter, economic importance of the tree, amount of damage, location of damage, cause of damage, types of damage. Damage was recorded on a total of 305 trees, 133 trees of silver fir (
Abies alba
), 130 trees of European beech (
Fagus sylvatica
), 33 trees of European spruce (
Picea abies
), 8 trees of rowan/mountain-ash (
Sorbusaucuparia
) and one tree of sycamore (
Acer pseudoplatanus
). The overall damage intensity was 18.7%, but together with the old damages, the overall number of ‘wounds’ is 496. According to this, when the old damage isalso considered, then the intensity of damage amounts to 30.6%. The largest amount of damage is in the diameter sub-class ranging from 10 to 14.99 cm. According to the cause of damage, the largest amount of damage occurred during the wood extraction phase (217 trees), while during the felling phase, 88 trees or 29% were damaged. Since the wood extraction phase is divided into the winching and skidding phases, the total number of damaged trees during the winching phase amounted to 157 or 52%, while during the skidding phase, the number of damaged trees was 60 or 19%. To reduce damage to the trees during following operations in forest utilisation, it is necessary to perform more frequent training of all employees working on forest utilisation, to increase controls in execution of operations during forest utilisation, modernise machines used during forest exploitation, and in quality manner open compartments with forest road infrastructure.
Mehanizacija koja se koristi u iskorištavanju šuma utječe na pojavu oštećenja u sastojini i na šumskom tlu. Istraživanja u ovom radu su imala za cilj utvrđivanje oštećenja na stablima jele i drugih vrsta drvća pri sječi i izradi drvnih sortimenata te privlačenju šumskim zglobnim traktorom.
Istraživanja su obavljena u mješovitim šumama bukve i jele sa smrekom na području ŠGP „Glamočko”, G.J. „Hrbinje-Kujača“
.
Prikupljeni su sljedeći podaci o oštećenim stablima: vrsta drveća, prsni promjer stabla, privredna važnost stabla, broj oštećenja, mjesto oštećenja, uzrok oštećenja, vrsta oštećenja.
Oštećenja su evidentirana kod ukupno 305 stabala, 133 stabala jele (
Abies alba
), 130 stabala bukve (
Fagus sylvatica
), 33 stabla smreke (
Picea abies
), osam stabala jarebike (
Sorbus aucuparia
) i jedno (1) stablo gorskog javora (
Acer pseudoplatanus
). Ukupan intenzitet oštećenja je iznosio 18,7%, a kad tome pridodamo i stara oštećenja, ukupan broj ozljeda iznosi 496. Prema tomu, kada se u obzir uzmu i stara oštećenja, tada intenzitet oštećenja iznosi 30,6%. Najveći broj oštećenja se nalazi u debljinskom stepenu od 10 do 14,99 cm.
Prema uzroku oštećenja, najveći broj oštećenja je nastao prilikom faze privlačenja (217 stabala), dok je prilikom sječe oštećeno 88 ili 29% stabala. Kako je faza privlačenja podijeljena na fazu primicanja i privlačenja, ukupan broj oštećenih stabala tijekom faze primicanja iznosio je 157 ili 52%, dok je tijekom privlačenja broj oštećenih stabala iznosio 60 ili 19%.
Da bi se prilikom sljedećih operacija iskorištavanja šuma smanjile štete na stablima, potrebna je češća edukacija svih djelatnika koji obavljaju poslove iskorištavanja šuma, potrebno je povećati kontrole obavljanja svih poslova prilikom iskorištavanja šuma, modernizirati strojeve koji se koriste prilikom eksploatacije šuma te na kvalitetan način otvoriti odjele šumskim komunikacijama.
Svi objekti reflektiraju, apsorbiraju ili emitiraju elektromagnetsko zračenje ovisno o sastavu, stvarajući jedinstvene uzorke koje zovemo spektralni potpisi ili endmemberi. Čisti spektralni uzorci ...definiraju se u idealnim terenskim ili laboratorijskim uvjetima, gdje je spektar refleksije dobiven uporabom spektroradiometra fokusiranog na jednu površinu. Prema istraživanjima, većina spektralno čistih uzoraka odnosi se na istraživanja minerala. Spektralni potpisi vegetacije, za razliku od spektralnih potpisa minerala, su dinamični (u spektralnoj, prostornoj i vremenskoj rezoluciji), znatno zahtjevniji za prikupljanje i dokumentiranje, te ih treba s oprezom ugraditi u spektralne knjižnice. Postoji nekoliko spektralnih knjžnica (većih i manjih) koje su organizirane po poglavljima, a sastoje se od uzoraka koji imaju dovoljan broj analiza i dokumentaciju za utvrđivanje kvalitete spektra. U ovome istraživanju izdvojeni su spektralni potpisi za nekoliko vrsta u Hrvatskoj: hrast lužnjak (
Quercus robur
L.), običnu bukvu (
Fagus sylvatica
L.), običnu jelu (
Abies alba
Mill.), običnu smreku (
Picea abies
L.), bijelu imelu (
Viscum album
L.
ssp. Abietis
(Weisb.)) i žutu imelu (
Loranthus europaeus
Jacq
.
). Svrha istraživanja je bila uspostaviti spektralnu knjižnicu za buduća istraživanja primjene hiperspektralnih skenera pri detekciji vrsta drveća.
Za prikupljanje spektralnih potpisa korišten je hiperspektralni linijski skener ImSpector V9, koji snima vidljivi i bliži infracrveni dio spektra od 430 do 900 nm. Osim njega korišten je i senzor sunčevog zračenja FODIS, kako bi dobili prosječnu vrijednost sunčeve insolacije u trenutku snimanja. Snimanje je provedeno u kontroliranim uvjetima. Uzorci su postavljeni na kružnu podlogu sa naznačenom podjelom za svakih 45 stupnjeva točno u centru optičke osi skenera, te su rotirani kružno. Spektralne snimke su zatim obrađivane u softveru ImageJ gdje su izdvojeni podaci za daljnju analizu.
Nakon obračuna srednjih vrijednosti po vrstama napravljene su usporedbe između vrsta. Dobiveni rezultati pokazali su preklapanja u vidljivom dijelu spektra, dok u bližem infracrvenom dijelu spektra vrste diferenciraju jedna od druge, odnosno rezultati pokazuju kako postoji razlika između spektralnih krivulja uzoraka.
Provedenim istraživanjem definirani su postupci uzimanja uzoraka i dobiveni spektralni potpisi za istraživane vrste (endmemberi). Spektralni potpisi postali su dio spektralne knjižnice, a najznačajniji rezultat istraživanja je mogućnost primjene za detekciju vrsta na hiperspektralnim snimkama.
All objects reflect, absorb or emit electromagnetic radiation depending on the composition, creating unique patterns called spectral signatures or endemembers. Pure spectral samples are defined in ideal field or laboratory conditions, where the spectrum of reflection is obtained using a spectroradiometer focused on one surface. According to researches, most spectral-pure samples refer to mineral exploration. Spectral signatures of vegetation, unlike minerals, are dynamic (in spectral, spatial and temporal resolution), considerably demanding for collecting and documenting, and need to be incorporated with caution in spectral libraries. There are several spectral libraries (bigger and smaller) that are organized by chapters which consist of samples that are adequately reviewed and documented to determine the spectrum quality. In this study, the spectral signatures for several species in Croatia were isolated: Oak (
Quercus robur
L.), Common Beech (
Fagus sylvatica
L.), Silver fir (
Abies alba
Mill.), Norway spruce (
Picea abies
L.), White-berried mistletoe (
Viscum album
L.
ssp. Abietis
(Weisb.)) and Yellow Mistletoe (
Loranthus europaeus
Jacq.). The purpose of the research was to establish a spectral library for future research into hyperspectral scanners for tree species detection.
For collecting spectral signatures, the hyperspectral line scanner ImSpector V9 was used to capture the visible and near infrared spectrum (430-900 nm). In addition, the FODIS solar radiation sensor was used to obtain the average value of the solar insolation at the time of recording. Recording was performed under controlled conditions. Samples were placed on the circular base with the indicated division for every 45 degrees exactly in the center of the optical axis of the scanner and were rotated circularly. Spectral images were then processed in ImageJ software where data was extracted for further analysis.
After calculation of the mean values by species, comparisons were made between species. The obtained results showed overlaps in the visible part of the spectrum. In the near infrared part of the spectrum they differentiate from one another, apropos the results show that there is a difference between the spectral curves of the samples.
The research carried out defines sampling procedures and obtained spectral signatures for the investigated species. Spectral signatures have become part of the spectral library, and the most significant result of the research is the ability to detect the species on hyperspectral images.
Osutost krošanja stabala jedan je od indikatora vitalnosti šumskoga drveća. Cilj je istraživanja bio analizirati osutost krošanja stabala obične jele i obične smreka s bioindikacijske plohe u ...Nacionalnom parku Plitvička jezera. Iz Upisnika Razine 1 Nacionalnoga programa motrenja oštećenosti šumskih ekosustava prikupljeni su podaci o osutosti krošanja stabala obične jele i obične smreke s bioindikacijske plohe u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Vrijednosti samokalibriranoga Palmerova indeksa oštrine suhoće (scPDSI) prikupljene su s mrežne aplikacije KNMI Climate Explorer. S obzirom na osutost krošanja i mortalitet stabala obična jela i obična smreka dobre su vitalnosti na bioindikacijskoj plohi. Suša je utjecala na značajnu osutost krošanja stabala obične smreke, dok kod obične jele to nije bio slučaj. Potrebno je nastaviti promatranje vitalnosti šumskoga drveća te povećati broj ploha s motrenjem osutosti krošanja stabala, klime i ostalih ekoloških čimbenika u Nacionalnom parku.
Cilj je ovog rada usporediti osutost krošanja stabala obične jele, obične bukve i obične smreke te prikazati stupnjeve opasnosti od požara za područje monitoringa osutosti krošanja. Analizirani su ...podaci o osutosti krošanja stabala s ploha monitoringa (ICP Forests) na području Uprave šuma Podružnice Gospić. Za pokusne plohe na kojima je uspostavljen monitoring osutosti krošanja izvršena je i procjena opasnosti od šumskog požara. Kod istraživanih vrsta najveći postotak stabala obične jele, obične bukve i obične smreke bio je u stupnju male osutosti krošanja. Uspoređujući osutost između vrsta drveća, najveći postotak stabala u stupnju male osutosti krošanja imala je obična bukva, a najmanji obična jela. U stupnju značajne osutosti krošanja najveći je bio postotak stabala obične jele, a najmanji obične bukve. Prema stupnju opasnosti od požara na plohama za motrenje osutosti krošanja bila je mala opasnost od požara. Veći stupanj opasnosti od požara može se očekivati u uvjetima izostanka uzgojnih radova na saniranju posljedica narušenog zdravstvenog stanja sastojina i odumiranja pojedinih vrsta drveća na istraživanom području.
U radu su korišteni podaci izmjere 377 modelnih stabala smreke koja su mjerena u oborenom stanju na širem području unutar državnih raznodobnih sastojina u Kantonu 10 (Hercegbosanski Kanton). Za ...određivanje volumena krupnog drveta stabala primijenjena je metoda sekcioniranja sa sekcijama nejednakih apsolutnih dužina (najčešće od 1 – 2 m). Za izravnanje veličina volumena krupnog drveta od prsnog promjera i visine stabala primijenjena je metoda višestruke regresijske analize. Za procjenu parametara korištenih funkcija, testiranje značajnosti njihovih razlika te provođenje raznih transformacija, kao softversko rješenje korišteni su StatGraphics Centurion XVII. i Statistica 8.0. U cilju izbora „najboljeg“ modela za procjenu volumena krupnog drveta testiran je veći broj poznatih dendrometrijskih dvoparametarskih volumnih funkcija. Kvaliteta izjednačenja i prikladnost testiranih modela ocjenjivani su na bazi utvrđenih veličina osnovnih statističkih pokazatelja za karakteriziranje jačine korelacijskih veza. Najbolje ocjene parametara pokazao je model V7=a0+a1d1,3+a2h+a3d1,3h+a4d1,32+a5 d1,32h uz utvrđeni koeficijent determinacije: R2 = 0,99 i veličinu standardne greške regresije Sey=0,24 m3. Testirajući značajnost razlika između stvarnih volumena stabala iz uzorka i volumena tih istih stabala utvrđenih primjenom odabranog regresijskog modela, utvrđen je prosječni postotak odstupanja od 0,44%. To znači da su u prosjeku za 0,44% niži volumeni u odnosu na stvarne volumene na uzorku od 377 stabala smreke, što ukazuje da je ovaj regresijski model upotrebljiv za primjenu u praktičnom radu, jer je taj prosječni postotak manji od 1%.
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja emisije hlapljivih organskih spojeva (VOC) iz cjelovitog drva smreke (Picea abies) i drva topole (Populus alba), toplinski obrađenoga pri 180 i 200 °C. ...Emisije VOC-a iz toplinski obrađenog drva i iz prosušenoga neobrađenog (prirodnog) drva uspoređene su primjenom GC-MS analize. Naglasak istraživanja bio je na utjecaju temperature na kvalitetu i količinu hlapljivih organskih spojeva, posebice na količinu emitiranog fenola i furfurala. Furfural i fenol tipični su kemijski spojevi koji nastaju toplinskom degradacijom drvnih komponenata. Emisija VOC-a analizirana je u ovisnosti o vremenu nakon toplinske obrade. Istraživan je i utjecaj završne obrade drva premazima na bazi vode na emisiju VOC-a. Rezultati istraživanja pokazali su da toplinski obrađeno drvo emitira više VOC komponenata furfurala i fenola nego neobrađeno (prirodno) drvo. Količina emitiranog VOC-a smanjuje se s porastom vremenskog razmaka između toplinske obrade drvnih uzoraka i mjerenja emisije VOC-a. Toplinski obrađeno drvo koje je završno obrađeno vodenim lakom emitiralo je vrlo visoku koncentraciju butoksietanola. Završna obrada toplinski obrađenog drva vodenim lakom nije pridonijela smanjenju emisije VOC-a iz toplinski obrađenog drva smreke i topole.
Cilj je ovog rada istražiti produktivnost i troškove žičare Urus MIII tijekom iznošenja drva iz sastojina smreke u sjeveroistočnoj Turskoj. Produktivnost žičare Urus MIII određena je uporabom ...povratne metode studija rada i vremena. Rezultati istraživanja ukazuju da neke radne karakteristike žičare Urus MIII, kao što su potrošnja goriva, obujam tovara, udaljenost iznošenja, brzina iznošenja i utrošeno vrijeme po ciklusu, imaju važan učinak na produktivnost žičare. Dobiveni rezultati pokazuju da je produktivnost žičare Urus MIII iznosila 10,63 m³/h za srednju udaljenost iznošenja drva od 253 m. Dnevna produktivnost bila je 84,80 m³. Jedinični trošak rada žičare iznosi 30.00 €/h. Također, prosječna potrošnja goriva iznosila je 5 litara/h.
Dandanes so smreke prevladujoča drevesna vrsta v gozdovih Huma. Čeprav so tujek na tem območju, so z njimi Hum intenzivno pogozdovali konec 19. in začetek 20. st. po velikih gozdnih požarih na ...humskih pobočjih.
PDF
