Kvalitativna istraživačka etika u sociologiji primarno je vezana uz brojne metodološke značajke kvalitativnih istraživanja, istraživački kontekst i interakcijski proces provedbe kvalitativnih ...istraživanja, ali i uz klasičan razvoj etičkih kodeksa socioloških društava i širih etičkih regulacija. Etička se pitanja, konvencionalno gledano, odnose na zaštitu sudionika u istraživanju i u Hrvatskoj su regulirana ponajprije na profesionalnoj i institucionalnoj razini. No imajući u vidu razvoj istraživačkih metoda, novih tehnologija i društvenih promjena koje uključuju sadašnje etičke regulacije, nekoliko je aspekata koji se problematiziraju i povezuju u ovom radu. U radu se kvalitativna istraživačka etika razmatra kroz analizu postojećih etičkih kodeksa u sociologiji, primjenu etičkih procedura u istraživanjima te izazove s kojima se istraživači pritom susreću. Etičke regulacije koje zadnjih godina impliciraju standardizaciju etičkih procedura i istraživačke prakse upućuju na važnost kontinuiranih teorijsko-metodoloških rasprava o istraživačkoj etici, posebice u kvalitativnim istraživanjima. Većina metodološke literature sadržava dio o etičkim procedurama (informiranom pristanku, anonimnosti i povjerljivosti, rizicima i sl.) koje se primjenjuju u sociološkim istraživanjima. Ipak, u njima se uočavaju argumenti da se spomenute procedure unutar kvalitativne istraživačke etike trebaju smjestiti sukladno značajkama kvalitativnih istraživanja koje u sociologiji mogu biti dodatno etički, metodološki i istraživački izazovne. U radu se zaključuje da se specifičnosti kvalitativne istraživačke etike očituju u etičkoj praksi kojom se u kvalitativnim istraživanjima etičke procedure primjenjuju na refleksivan način.
Qualitative research ethics in sociology is primarily related to numerous methodological features of qualitative research, the research context and the interaction process of conducting qualitative research, but also to the classical development of ethical codes of sociological associations and broader ethical regulations. Conventionally speaking, ethical issues refer to the protection of research participants and are regulated primarily at the professional and institutional levels in Croatia. However, given the development of research methods, new technologies and social changes involving current ethical regulations, several aspects are problematised and connected in this paper. The paper therefore analyses qualitative research ethics through existing ethical codes in sociology, the application of ethical procedures in research, and the challenges that researchers face in doing so. Ethical regulations that in recent years imply the standardisation of ethical procedures and research practices point to the importance of continuous theoretical and methodological discussions on research ethics, especially in qualitative research. Most methodological literature contains a section on ethical procedures (informed consent, anonymity and confidentiality, risks, etc.) applied in sociological research. Nevertheless, there are arguments that they should be placed within qualitative research ethics in accordance with the features of qualitative research, which can be additionally challenging in sociology in terms of ethics, methodology and research. The paper concludes that the specifics of qualitative research ethics are reflected in the ethical practice that implies a reflexive application of ethical procedures in qualitative research.
Sportsko tijelo – nekad i sad Sandra Radenović; Željko ÄŒaÄija
JAHR (Rijeka ),
12/2015, Volume:
6, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Autori razmatraju pojam tjelesnosti kao kljuÄan pojam u sociologiji tijela, ali i kao neizostavan pojam u sociologiji sporta. Osim obrazloženja pojma tjelesnosti kao karike koja spaja ove dvije ...posebne socioloÅ¡ke discipline, autori na brojnim primjerima razmatraju sportsko tijelo nekada i sad. Koje su to grane sporta koje danas insistiraju na izuzetnoj ‘definiciji tijela’ i podvrgava li se svaki sportaÅ¡ ovom trendu? Postoje li razlike izmeÄ‘u muÅ¡kog i ženskog sportskog tijela nekad i sad kroz razliÄite grane sporta i jesu li te razlike odraz Å¡irih druÅ¡tvenih promjena koje insistiraju na vrhunski definiranom sportskom tijelu ili je ipak rijeÄ o individualnom izboru svakog sportaÅ¡a? Kakav je utjecaj naÄina ishrane, ali i koriÅ¡tenja dopinga na promjene u definiranju tijela sportaÅ¡a? Kakva je veza trenda kiborgizacije i promjena vezanih uz sportsko tijelo u suvremenom svetu? – autori pokuÅ¡avaju odgovoriti na postavljena i sliÄna pitanja.
V članku avtorja proučujeta, kako spremenjena podoba ulice po prenovi vpliva na dojemanje ulice, njeno senzorično krajino in vzdušje na njej. Na primeru Tumske ulice, glavne ulice v srednje velikem ...poljskem mestu Plock, dokažeta, da imajo lahko tovrstne spremembe nepričakovane posledice, ki pri prebivalcih vzbujajo negativne občutke. Izsledki raziskave, ki je temeljila na mnenju članov fokusnih skupin, kažejo, da trenutno vzdušje na Tumski ulici povzroča negativne zaznave, ki se nanašajo na štiri vrste senzoričnega zaznavanja oziroma značilnosti krajine: : tipne, vidne, slušne in vohalne. Negativna občutja so še močnejša pri posameznikih, ki imajo pozitivne spomine na nekdanjo ulico – na njeno stanje pred prenovo. Zaradi negativnega vzdušja na Tumski ulici in neprijetnih občutij, ki jih vzbuja, so se ulične aktivnosti prebivalcev zmanjšale na najnujnejše opravke. Navedeni izsledki kažejo, da bi se morali pri oblikovanju ali preoblikovanju javnih prostorov vedno upoštevati vplivi na ulično vzdušje in potreba po ustvarjanju pozitivnih občutij.
Ludwik Fleck Uzunić, Mislav
Revija za sociologiju,
08/2023, Volume:
53, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu se problemski razmatra teorija Ludwika Flecka s posebnim naglaskom na njegovu primjenu sociološke analize na problematiku spoznaje i znanosti. Fleckove se prosudbe zatim uspoređuju s teorijom ...Thomasa Kuhna i teorijom edinburške sociološke škole (SSK) s ciljem da se ocrtaju njihove konceptualne i metodološke razlike glede definiranja društvenog u znanosti. Postoji kontinuirana osovina sociološkog analiziranja znanosti i spoznaje u dvadesetom stoljeću na relaciji Fleck, Kuhn, SSK. Međutim, u radu se argumentira da su Fleckova i Kuhnova teorija fundamentalno podudarne zbog analize racionalnih čimbenika koji utječu na proces znanstvenog odlučivanja, no da se SSK izuzima svojom radikalnom interpretacijom Kuhna zbog pretpostavke o snažnom utjecaju iracionalnih i neznanstvenih čimbenika na znanstvene procese. Postoji značajna razlika u njihovoj primjeni sociološkog pristupa, a posljedično i stavu o uspjehu znanstvenih istraživanja. Zato je potrebno razlikovati što Fleck i Kuhn podrazumijevaju pod 'društveno', a što pripadnici SSK. Prvi pod društvenim podrazumijevaju međuodnose unutar znanstvenih kolektiva i samih znanstvenika koji se temelje u epistemičkim čimbenicima – prvenstveno u spoznajama koje pripadnici međusobno dijele temeljem racionalnosti i dokaza. Pripadnici SSK, pak, proširuju analizu na odnos znanosti i šireg društvenog konteksta s ciljem da se prepoznaju iracionalni i neznanstveni čimbenici u takvim odnosima. U istraživanju navedene relacije leži radikalnost, ali i originalnost SSK u primjeni vlastitog sociološkog polazišta, a što je dovelo do kritike da pristup predstavlja jedan znanstveni antirealizam koji relativizira racionalnost i uspjeh znanosti.
The paper examines Ludwig Fleck's theory with a particular emphasis on its application to the sociological analysis of knowledge and science. Fleck's position is then compared to Thomas Kuhn's theory and the theory of the Edinburgh School of Sociology (SSK) to delineate their conceptual and methodological differences in defining the social aspects of science. Throughout the 20th century, there exists a continuous axis of sociological analysis of science and knowledge, carried out by Fleck, Kuhn, and SSK. However, the paper argues that Fleck's and Kuhn's theories are fundamentally aligned due to their analysis of rational factors underlying the scientific decision-making process, while SSK deviates with its radical interpretation of Kuhn, assuming a strong influence of irrational and non-scientific factors on scientific processes. Therefore, it is necessary to differentiate between what Fleck and Kuhn mean by 'social' and what SSK practitioners mean by it. Fleck and Kuhn refer to the relations within scientific collectives and among scientists themselves, which are presumably based on epistemic factors, primarily in knowledge shared through rationality and evidence. On the other hand, SSK members extend the analysis to the relationship between science and the broader social context in order to identify irrational and non-scientific factors within these relations. The emphasis on irrational factors in science constitutes radicalism, as well as the originality of SSK's application of its own sociological framework, which has led to criticism that this approach represents a form of scientific anti-realism that relativises the rationality and success of science.
Based on P. Bourdieu’s concepts of habitus, field and masculine domination, the main objective of this article is to reconstruct the social boundaries of women’s weightlifting and the operating ...principles of the woman’s habitus within the field of bodybuilding. It is argued that women’s body fitness and women’s bodybuilding are inevitably related to power and gender. An analysis of qualitative, semi-structured interviews with four female athletes (of whom two are female fitness athletes and two others are former female bodybuilders) provides answers to the main research question: what embodied social regulations enable (or restrict) the access of women to an athletic discipline if it is traditionally defined in terms of masculinity? It is further argued that two main criteria arise and take effect in the field of weightlifting: besides the necessity to follow a strict regime and maintain the body in proper shape, a no less important social rule is to embody a socially acceptable form of femininity. The concept of a “synchronized body” is suggested in order to explain the everyday effort to keep the athletic body in between the ever insufficient femininity and the excessive masculinity. Finally, in terms of their bodies, women athletes practice specific strategies in order to supress the identity conflict between their athletic and “normal,” mundane lives.
Međunarodna komparativna istraživanja velikih razmjera (engl. International Large Scale Assessment ili ILSA) u području obrazovanja u svjetskim se razmjerima provode već pedesetak godina. Veliku ...pozornost šire javnosti, u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama, privlači ono najveće OECD PISA istraživanje, koje je u posljednjem ciklusu 2018. godine dosegnulo broj od 79 zemalja sudionica, a čiji se rezultati koriste, između ostaloga, kao temelj za procjenu ključnih pokazatelja u području obrazovanja (na primjer jedno od sedam mjerila u ET 2020 Framework).
Iako su tendencije brojnih istraživača dugi niz godina bile usmjerene prema kvantitativnim metodama i statističkim procedurama te pojedinim kvalitativnim metodama i izvorima podataka, posljednjih ...godina brojni autori govore o uočenom povećanju interesa prema pristupu životne povijesti. Svoje značajne začetke životna povijest bilježi upravo u sociologiji. Unatoč tomu, područje sociologije u Hrvatskoj i dalje ne pokazuje znatniji interes za raspravom teorijskih i metodoloških aspekata životne povijesti. Ovisno o interesima istraživača, životna povijest može se promatrati kroz različite perspektive, kao teorijsko-metodološki okvir, ali i kao metoda istraživanja. Ona omogućuje načine dubinskog dokumentiranja individualnih priča unutar društvenog konteksta tijekom određenog vremena te je pogodna za istraživanje širokog spektra fenomena što ističe metodološku snagu ovog pristupa. Unatoč tomu, kao i kod drugih kvalitativnih pristupa, i kod životne povijesti pojavljuju se pitanja vezana uz refleksivna razmatranja istraživačkog dizajna, te ostala specifična metodološka i etička pitanja. S druge strane, njezine metodološke i istraživačke prednosti u istraživanjima brojnih društvenih fenomena upućuju na potrebu razmatranja uloge pristupa životne povijesti u suvremenoj sociološkoj metodologiji.
Although for a long time many researchers tended to focus on quantitative methods and statistical procedures, as well as certain qualitative methods and data sources, over the past years numerous authors have been talking about a growing interest in the life history approach. Its significant beginnings are noted in sociology. Nevertheless, the field of sociology in Croatia still shows no significant interest in the theoretical and methodological discussions as well as the use of life history. Depending on the interests of researchers, life history can be observed through different perspectives, as a theoretical and methodological framework, but also as a research method. It allows different ways of in-depth documentation of individual stories within the social context over a certain period and is suitable for exploring a wide spectrum of phenomena, which points to its methodological power. Like other qualitative research methods, the life history approach faces issues related to its reflexive considerations regarding research design, and other specific methodological and ethical issues. On the other hand, its methodological and research benefits in researching various social phenomena indicate the necessity to reconsider the role of the life history approach in contemporary sociological methodology.
Unatoč brojnim nedoumicama i kritikama, upotreba i popularnost pojma pravne kulture, od 1969. godine, kad ga je skovao Lawrence Friedman, neprestano rastu. Usprkos poteškoćama konceptualizacije i ...operacionalizacije, pravna kultura učestalo se koristi u teorijskim i empirijskim radovima. Ovaj rad istražuje kako znanstvenici prevladavaju konceptualne probleme, koje su sličnosti i razlike u pristupima pravnoj kulturi te kako one utječu na razumljivost i koherentnost koncepta. Sustavnim pregledom znanstvenih radova koji sadržavaju pojam pravne kulture u naslovu, a koji su objavljeni u dvjema citatnim bibliografskim bazama podataka – Web of Science i Scopus, rad razmatra definicije pravne kulture, teorijska polazišta, metodološke pristupe te specifične teme u području pravne kulture. Analiza je pokazala heterogenost pristupa pravnoj kulturi i neusklađenost u razumijevanju i primjeni koncepta. Pravna kultura povezuje se s različitim temama, no uglavnom kao intervenirajuća varijabla; bez empirijskih istraživanja, autori koriste pravnu kulturu kao hipotetski i samorazumljiv pojam, pretpostavljajući njezin utjecaj na pravo i društvo. Osim toga, analizom su utvrđeni različiti oblici definiranja, kao i različiti metodološki pristupi pravnoj kulturi, među kojima prevladava deskriptivni pristup. Temeljem analize znanstvenih članka o pravnoj kulturi pregled završava prijedlozima za poboljšanje budućih istraživanja i eksplanatorne snage pravne kulture.
Konzumacija alkohola događa se u društvu i zbog društva. Društveni kontekst tom fenomenu
daje smislenost koja se manifestira u okvirima interakcije. U ovome radu razmotreni su
osnovni problemi u ...dosadašnjim sociološkim pristupima konzumaciji alkohola: (1)
fokusiranost na problematično pijenje i alkoholizam, (2) apstraktni empirizam konzumacije
alkohola i (3) nejasna teorijska podloga za sociološko bavljenje konzumacijom alkohola.
Fokusom isključivo na alkoholizam ili pak ekscesivno pijenje zapostavlja se niz društvenih
dimenzija koje konzumacija alkohola uključuje. Stoga, u sociološkom promišljanju tog
fenomena valja odrediti jasna teorijsko-metodološka polazišta kojima bi se razumjela
društvenost konzumacije alkohola. Osnovni cilj ovoga rada bio je pružiti osnovne
paradigmatske i epistemološke okvire za razvoj sociologije konzumacije alkohola. Rad
polazi od pretpostavke da za razumijevanje samoga fenomena valja u obzir uzeti dva
teorijsko-metodološka načela: metodološki individualizam i metodološki situacionizam.
Svaki od tih pristupa karakteriziraju određene prednosti i mane, no u daljnjoj
konceptualizaciji paradigmatskih osnova sociologije konzumacije alkohola (u ovome radu)
predlaže se dvoetapni pristup, odnosno sinteza metodološkog situacionizma i metodološkog
individualizma. Ta sinteza, ipak, ne predstavlja teoriju društvenosti konzumacije
alkohola, ali daje okvire sociološkog pristupa fenomenu kao i mogućnost nadilaženja
predstavljenih problema u okvirima sociološkog bavljenja tom temom.
The distinguished sociologist Richard Sennett surveys major differences between earlier forms of industrial capitalism and the more global, more febrile, ever more mutable version of capitalism that ...is taking its place. He shows how these changes affect everyday life-how the work ethic is changing; how new beliefs about merit and talent displace old values of craftsmanship and achievement; how what Sennett calls "the specter of uselessness" haunts professionals as well as manual workers; how the boundary between consumption and politics is dissolving.
In recent years, reformers of both private and public institutions have preached that flexible, global corporations provide a model of freedom for individuals, unlike the experience of fixed and static bureaucracies Max Weber once called an "iron cage." Sennett argues that, in banishing old ills, the new-economy model has created new social and emotional traumas. Only a certain kind of human being can prosper in unstable, fragmentary institutions: the culture of the new capitalism demands an ideal self oriented to the short term, focused on potential ability rather than accomplishment, willing to discount or abandon past experience. In a concluding section, Sennett examines a more durable form of self hood, and what practical initiatives could counter the pernicious effects of "reform."
PDF
