U radu se razmatra odnos sustava tehničkih i socijalnih mjera u ekološkom projektu sa stanovišta konstruktivističke teorije u sociologiji tehnologije. Da bi se adekvatno rješio tehnološki problem ...zagađivanja okoline ugljikovodicima potrebno je pored tehničkih definirati i sustav društvenih mjera. Predložena je sociološka analiza nesreća u transportu ugljikovodika i analiza ponašanja socijalnih aktera da bi se jasno definirale nadležnosti i odgovornosti pojedinih društvenih aktera i modifikacija postojećih propisa.
Analiza sociologije kao profesije u Hrvatskoj provedena je na temelju procjene cjelokupne studentske populacije (N=142). Ispitanici su na skalama Likertovog tipa procjenjivali položaj sociologije u ...društvu, ugled sociologije, odnos sociologije prema društvenim promjenama, elemente strukovnosti (razvijenost teorija, znanstvenu aparaturu, jezik struke, publikacije, organiziranost stnike, prepoznatljivost stnike, strukovnu etiku, mogućnosti zapošljavanja). Također su mjereni razlozi upisa na studij, profesijska socijalizacija i odnos prema teoriji i empiriji. Ispitani su i svi relevantni sociodemografski parametri, te elementi sustava vrijednosti ispitanika.
Centralna tema istraživanja bile su profesijske aspiracije, koje su mjerene na tri plana: što se očekuje od sttruke generalno, koji se posao želi raditi, te na planu procjena ostvarivosti osobnih aspiracija. Osnovna hipoteza bila je da se struktura aspiracija može protumačiti viđenjem struke te da se temeljem toga mogu prepoznati mogući pravci razvoja struke.
Faktorskom analizom pod komponentnim modelom dobivene su tri aspiracijske usmjerenosti: FUNDAMENTALNO-ZNANSTVENA, PRIMIJENJENA, te NASTAVNIČKA. Ova su tri faktora modelom multiple korelacije povezana sa svim varijablama procjene stnike kao prediktorima. Dobiveni rezultati govore u prilog tezi da se osobne profesionalne aspiracije temelje na odgovarajućem viđenju struke. Premda pri procjeni stnike u prosjeku “sentimentalni”, ispitanici su u svojim aspiracijama više nego realni. Polovica njih potpuno je svjesna da bi njihove aspiracije mogle ostati nerealizirane.
KULTURA I MOĆ Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
01/1995, Volume:
4, Issue:
1
Paper
Open access
Tekst se bavi analizom suvremenih socioloških pristupa problemu kulture. Oslanjajući se na stavove D. Crane i, osobito, N. Smelsera, autor zastupa tezu da suvremeno sociološko mišljenje ...karakteriziraju tri glavna pristupa: sociologistički, socioantropološki i sociopolitološki. Međutim, u najnovijem razdoblju, odnosno do početka sedamdesetih godina, dominantno mjesto zauzima sociopolitološki pristup, koji je odigrao inovativnu ulogu u sociologiji kulture. Njegova se specifičnost sastoji u tome da kulturne procese analizira u horizontu političke moći. Tako odnos kulture i moći postaje jednom od vrlo značajnih tema suvremene sociologije. U tom pogledu autor osobitu pozornost poklanja Gramscijevu pojmu kulturne hegemonije, britanskoj školi kulturnih studija, Foucaultovoj teoriji znanja i moći, Bourdieuovoj sociologiji kulturnog kapitala i Baudrillardovoj teoriji simulacije i "simulacruma". Njihova se inovativnost sastoji u tome da nadmašuju tradicionalno (»implicitno«) poimanje kulture i sve se više okreću prema zbilji medijsko-komunikacijskog doba, odnosno prema onome što neki današnji sociolozi označavaju kao "recored culture".
U članku se problematiziraju socijalno-ekološke posljedice izgradnje marina u jadranskom području, te ukupni koncept nautičkog turizma osnovanog na širenju marina. Ukazuje se da su do sada marine u ...nas izgrađivane u urbaniziranim, poluurbaniziranim, ali i potpuno "divljim" predjelima, pa čak i u sklopu nacionalnih parkova. Daljnja izgradnja marina planira se i u nacionalnim parkovima i u područjima u kojima ih je već dosta izgrađeno, što najbolje govori o tome da sam koncept nije dovoljno promišljen, kao naravno ni posljedice tako zamišljenog programa unapređenja nautičkog turizma. Ističu se neke osnovne posljedice te aspekti pozitivnog karaktera do kojih je dovela izgradnja marina. Negativni aspekti i posljedice izgradnje marina navode se u nastavku da bi se zatim ukazalo na osnovne elemente alternativnog pristupa razvitka nautičkog turizma u nas. Inzistira se na potrebi revitalizacije, dogradnje i reorganizacije postojećih luka i lučica i revitalizaciji pojedinih mjesta u jadranskom pojasu. Pretpostavlja se da bi takva revitalizacija utjecala na opći porast atraktivnosti ne samo nautičkog turizma, nego turizma uopće, sa značajno većim ukupnim socijalnim efektima od onih koji se postižu isključivom izgradnjom marina.
U zaključnom dijelu daje se prijedlog strukture sociologijskih istraživanja u svrhu boljeg upoznavanja elemenata nautičkog turizma u nas, uz osnovnu pretpostavku da bi rezultati takvih istraživanja na izabranim lokacijama ne samo mogli biti generalizirani, nego bi upotpunili fond spoznaja o tom aspektu nautičkog turizma i pružili solidne osnovice za izradu mjera praktičke i konceptualne naravi za izmjenu postojećeg stanja.
U radu se interpretiraju rezultati istraživanja o percepciji opasnosti i ocjeni ekonomske isplativosti energetskih postrojenja. U radu je pokazano da se — kao i u prethodnim srodnim sociologijskim ...istraživanjima — najvećim opasnostima doživljavaju odlagali{ta iskori{tenog nuklearnog goriva, nuklearna energetska postrojenja i termoelektrane. Najmanje opasnima se pak doživljavaju elektrane pokretane vjetrom, morskim valovima, suncem, kao i geotermalna energija (»alternativne« elektrane). Faktorska je analiza, pak, pokazala grupiranje odgovora ispitanika u tri razmjerno nepovezane cjeline, od kojih jedna grupa najmanje opasnim smatra alternativne elektrane, druga klasične elektrane, a treća nuklearne elektrane.
Rezultati istraživanja druge dimenzije — ocjena ekonomske isplativosti elektrana — sukladni su prija{njim istraživačkim nalazima. Najisplativijima se ocjenjuju alternativne elektrane, zatim klasične elektrane, a najmanje isplativim nuklearne elektrane. No, faktorskom analizom dobili smo strukturiranje odgovora ispitane populacije u tri razmjerno izdvojene cjeline koje nisu me|usobno povezane. Navedene tri dimenzije grupiraju se u odnosu na sklonost danu alternativnim, termo¬elektranama ili pak nuklearnim elektranama.
No rezultati ovog ispitivanja, uz dužan oprez prema prija{njim istraživačkim nalazima, ne pružaju dovoljno dokaza da o navedenim analizama i grupama stavova možemo govoriti kao o stabilnim cjelinama koje rezultiraju i stvarnim opredjeljenjima.
Institucije ograničavaju (individualnu i kolektivnu) akciju i utječu na rezultat racionalnog izbora djelujući kao izvanjska i unutarnja ograničenja. Kada se radi o neformalnim institucijama, snaga ...njihovog utjecaja zavisi o stupnju internalizacije normi koji se razlikuje između pojedinaca i zajednica. Razlika u stupnju internalizacije normi stoga može objasniti razlike u ponašanju. Do razlika u stupnju intemalizacije normi dolazi zbog toga što je socijalni kontekst u kojem živi svaki pojedinac ili zajednica specifičan, a funkcionalnost normi provjerava se u svakom socijalnom kontekstu. Pokaže li se neformalna norma nefunkcionalnom u nekom kontekstu, stupanj njene intemalizacije se smanjuje, i obratno. Norma ne može trenutno nestati zato što se u nekoliko situacija pokazala nefunkcionalnom; ona mora sustavno, tijekom dugog vremenskog razdoblja, pokazivati nefunkcionalnost da bi bila odbačena. Tako se različitost socijalnog konteksta prikazuje kao prostor evolucije normi. Formalne se institucije temelje na neformalnim normama. Ako su neformalne norme duboko intemalizirane, na njima izrasle formalne institucije su stabilne te se teže nasilno mijenjaju i imaju sklonost evolutivnoj promjeni. Vrijedi i obratno. Horizontalne institucije su institucije koje potiču i podržavaju suradnju među akterima, a vertikalne institucije erodiraju suradnju promovirajući eksploataciju i oportunizam. Skup duboko internaliziranih neformalnih normi među članovima neke zajednice nazivamo sociokulturnim kapitalom te zajednice.
Navijanje u sportu kao jedan od recentnih oblika kolektivnog ponašanja u suvremenim društvima predstavlja danas (samo) jedan od aktualnih trendova medu brojnim subkulturama što ih je moguće otkriti u ...mladoj populaciji Hrvatske. Fenomen navijanja i navijačke publike spominje se danas ne samo u nas već i u drugim zemljama, najčešće u kontekstu praćenja i interpretacije tzv. nogometnog huliganizma, i to u rasponu od isključivo sociopatoloških pristupa koji u njemu vide samo dimenziju devijantnosti, do antropoloških pristupa koji na njega šire gledaju, kao na jedne od subkultura mladih. Najnovije istraživanje “navijačkog plemena" (1991.) u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na zagrebačke nogometne navijače (Bad Blue Boys) pokazalo je: a) da je ponašanje (mladih) navijača jedno od specifičnih oblika kolektivnog ponašanja, bogato različitim značenjima, b) daje riječ o subkulturnom fenomenu koji je stigao sa Zapada ne samo kao puka imitacija jednog od zapadnjačkih stilova života, c) da smo suočeni osebujnim fenomenom čijim se istraživanjem može doći do uvida u "mikrokozmos društva", sa značajnim predikcijama s obzirom na moguće tendencije razvoja društva kojega su ti navijači jedan segment.
Why did »equality« become prominent in European societies based on hierarchy during the Enlightenment? What does »equality« imply for societies, politics, or legal systems? The contributors to this ...volume draw on various historical case studies, from visionary practices in revolutionary France and the collection of data on the poor in 19th-century Germany, to claims raised under the minority regime of the League of Nations and the anti-discrimination politics of the UN and India. The dynamics of universalizing equality are contrasted with a concept asserting that equality must be limited to and by order. The contributions thus explore concepts of equality from the perspectives of history and law and show that practices of comparing were essential when it came to imagining others as equal, fighting discrimination, or scandalizing social inequalities.
Public Sociology Nyden, Philip W; Hossfeld, Leslie; Nyden, Gwendolyn
2011, 2012, 2011-05-04, 2011-05-01
eBook
A contemporary analysis of public sociology which highlights a variety of ways in which sociology brings about social change in community settings, assists nonprofit and social service organizations ...in their work, and influences policy.
This major new book tackles key questions on Europe in the context of shifting parameters of East and West. The contributors - sociologists, anthropologists, philosophers and historians - show, from ...a variety of different perspectives, that the conventional equation of Europe with the West must be questioned. Featuring four thematically organized chapters, the book looks at: a post-Western world Asia in Europe: encounters in history between Europe and Asia otherness in Europe and Asia. Exploring new expressions of European self-understanding in a way that challenges recent ideological notions of the ‘clash of civilizations’, this outstanding work draws on recent scholarship that shows how Europe and Asia were mutually linked in history and in contemporary perspective. It argues that as a result of current developments and the changing geopolitical context, both Europe and Asia have much in common and that it is possible to speak of cosmopolitan links rather than clashes. This book will be of great value to students and researchers in the fields of sociology, European politics and history and cultural theory.
PDF