Članek se ukvarja z delovanjem neoliberalizma na mikrosocialni ravni in na ravni individualne psihologije. Neoliberalna ekonomija pomeni zaostritev konkurenčnega pritiska in ocenjevanja ne le ...podjetij, temveč tudi posameznikov; hkrati pa neoliberalna politika pomeni depolitizacijo posameznikov, ki so le še podjetniki samih sebe. Neoliberalizem zato ne deluje kot klasične politične ideologije, ki so še predvidevale (in delovale na) politično subjektiviranega posameznika, temveč kot posebna etika vsakdanjega življenja, etika izbire, strateške racionalnosti investicij lastnega človeškega kapitala, ki je, ravno zato ker je apolitična, izrazito psihološka ter se izraža v epidemiji depresije in tesnobe na eni strani in množičnem iskanju sreče na drugi strani.
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Na fotografiji: Elvira Kralj (Generalica), Breda Pugelj (Nastenka), Boris Brunčko (Polkovnik), Nataša Sirk (Sašenka)
Režiser Karel Pokorný, premiera 24. 4. 1970, SNG v Mariboru
Rad obrađuje neke od pozitivnih i negativnih aspekata Bolonjskog procesa pri čemu je istraživački akcenat stavljen na koncept sreće kod studenata. Kvantitativnom analizom sadržaja deset dokumenata ...koje su rezultat ministarskih konferencija za visoko obrazovanje u razdoblju od 2001. do 2020. godine ustvrdili smo kako Bolonjska reforma ne posvećuje izričit i direktan interes za koncept sreće i dobrobiti studenata. Štoviše, pojmovi sreća, sreća studen(a)ta i dobrobit studen(a)ta ne spominju se ni u jednom od tih dokumenata. Potrebito je da visokoobrazovne institucije omoguće studentima stjecanje profesionalnih i stručnih kompetencija i prikladno osposobljavanje za tržište rada, ali i da im se osiguraju prilike za osoban razvoj i za istraživanje i evaluiranje determinanti sretnog, smislenog i dobrog života. U tu svrhu rad elaborira neke od stavaka ključnih za ljudsku sreću, a koje su nedovoljno zastupljene u europskoj reformi visokog obrazovanja na štetu osobnog razvoja studenata. Rad je podijeljen u četiri djela. Prvi dio razlaže Bolonjsku deklaraciju i neke od ciljeva Bolonjskog procesa. Drugi dio analizira pozitivne i negativne aspekte Bolonjskog procesa. Treći dio provodi kvantitativnu analizu sadržaja deset dokumenata koji su rezultat ministarskih konferencija i istražuje koncept sreće i dobrobiti, dok četvrti dio na temelju etičke teorije objektivne istine razvija određena rješenja kako bi se sreći i dobrobiti studenata unutar visokog obrazovanja posvetila adekvatnija pozornost.
The article analyses some positive and negative aspects of the Bologna Process, while paying special attention to the notion of happiness among students. On the basis of a quantitative analysis of contents of ten documents that were issued after conferences at the Ministry of Higher Education in the period between 2001 and 2020, the author concluded that the Bologna Reform does not pay explicit and direct attention to the notion of happiness and well-being of students. On top of that, notions of happiness, happiness of students, and well-being of students are not mentioned at all in those documents. Institutions of higher education are required, of course, to provide students with an opportunity to acquire professional competencies and qualifications that are valued at the job market. However, they should also provide students with an opportunity to develop as persons and to research and evaluate determinants of a happy, meaningful, and good life. In that sense, the article elaborates on some of the key determinants of human happiness that are underrepresented in the European reform of higher education at the expense of the personal development of students. The article is divided into four parts. The first part explains the Bologna Declaration and some of the aims of the Bologna Process. The second part analyses positive and negative aspects of the Bologna Process. The third part carries out a quantitative analysis of contents of ten documents that were issued after conferences at the Ministry of Higher Education and studies the notions of happiness and well-beings, while the fourth part develops some solutions on the basis of the ethical theory of objective truth. These solutions encourage paying more attention to happiness and well-being of students within higher education.
Osim što u osnovnim crtama dekonstruira koncept luksuza, ovaj se rad dominantno bavi tim konceptom u kontekstu konzumerizma. Dajući argumente za i protiv u radu se razlažu i neke etičke norme koje u ...potrazi za srećom potvrđuju luksuz kao filozofiju čija je primarna zadaća socijalna distanca. Zato o luksuzu ne treba govoriti iz čiste ekonomsko – potrošačke perspektive. On je prvenstveno i sociološko pitanje kroz koje čitamo aspekte identiteta, kulta ljepote i društvenog statusa. Uspoređujući konzumerizam i potragu za srećom, u radu se iznose i primjeri etički diskutabilnih poslovnih poteza kojima je cilj sačuvati reputaciju marke i braniti je pred uskim krugom potrošača, dok istovremeno time pojačavaju žudnju, sanjarenje i želju među onima koji to nisu. Autor se u radu bavi i temom održivosti te sliku koju luksuzne marke žele stvoriti o sebi kao o lideru u tom području potkrepljuje primjerima. Istovremeno se raspravlja i o tome koliko je nova ekološka perspektiva više kontekst odnosa s javnošću nego ono što bi joj trebala biti primarna svrha.
Apart from deconstructing the concept of luxury in it’s basic lines, this work dominantly deals with this concept in the context of cosumerism. The paper gives some ethical norms that in search of happiness confirm luxury as a philosophy whose primary task is social distance. Therefore, luxury should not be discussed from a purely economic-consumer perspective. It is primarily a sociological issue through which we read aspects of identity, cult of beauty and social status. Comparing consumerism and the search for happiness, the paper presents examples of ethically disgusting business moves aimed to preserve brand’s reputation and defending it in front of a narrow circle of consumers, while at the same time increasing lust, dreaming and desire among those who are not. The author also deals with the topic of sustainability which supports the image that luxury brands want to create about themselves as a leaders in this field. At the same time, it is debated whether the new ecological perspective is more a context of public relations than what should be its primary purpose.
Fenomenologija digitalne sreće Komarica, Tahani
In medias res,
05/2023, Volume:
12, Issue:
22
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Pojam sreće nikad nije jednoznačno definiran. U ovom radu je dat kratak prikaz poimanja sreće sa filozofskog, ekonomskog, psihološkog i duhovnog aspekta. Rad eksplicira fenomenologiju digitalne sreće ...na poligonu digitalnih medija koje karakterizira permanentnost koja se postiže booster dozom medijskih sadržaja i manifestacijom iluzije iskustva kroz medijske narative. Digitalna sreća se pojavljuje u 6 tipoloških manifestacija: zadovoljstvo, iznenađenje, harmonija, zanos, oslobađanje potreba i želja i transcedencija. Tipologija manifestacija digitalne sreće je prikazana kroz upotrebu digitalnih medija i medijske narative.
The concept of happiness is never unambigously defined. This paper gives a brief overview of the happiness concept from the philosophical, economic, psychological and spritual aspects. The paper explains the phenomenon of digital happiness on a polygon of digital media, which is characterized by permanence achieved by a booster dose of media content and the manifestation of experience illusion through media narrative. Digital happiness appears in 6 typological manifestations: pleasure, surprise, harmony, ecstasy, liberation of needs and desires and transcedence. The tipologycal manifestations of digital happiness is presented through the use of digital media and media narratives.
Kruha i igara Dujmović, Lucija
In medias res,
09/2022, Volume:
11, Issue:
21
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U ovom preglednom članku se analizira odnos između igre i sreće, kocke, države i zakona. U prvom dijelu rada se predstavlja igra i igre na sreću te njen značaj za čovjeka i tranzicija u područje ...ovisnosti. U drugom dijelu se govori o kocki, hazardnim igrama, državi i zakonima. Spominju se pravni akti i uplitanje etike i morala u priređivanje igara na sreću i njihovo oglašavanje. Zaključak objedinjuje sve navedeno te iznosi neka pitanja na koje se tek trebaju dati cjeloviti odgovori.
This review article analyzes the relationship between play and luck, gambling, the state and the law. The first part of the paper is about the games and the games of chance.; its impact on man and the transition into the field of addiction.The second part is about gambling, high risk games, the state and state’s law, legal acts and the interference of ethics and morality in the organization of games of chance and their advertising. The conclusion brings together all of the above and presents some questions that need to be answered.
Čovjek je tražitelj sreće zato što je osoba. Stoga pitanje o ljudskoj sreći uključuje moralni život, ali ga i nadilazi. Svrha moralnoga života je ono dobro zahvaljujući kojemu ljudsko djelovanje i ...sam čovjek postaju dobri. Takvo dobro su kreposti, no čovjek ih zbog svoje krhkosti i nemoći teško stječe. Zato je istinsko prijateljstvo privilegirano mjesto i pomoć za rast u kreposti i životnoj radosti. Prijateljstvo ujedno može biti poticajno okružje za naporan rad traženja istine i za misleno motrenje Boga, koje čovjeka čini blaženim. No usprkos svojoj vrijednosti, ljudsko prijateljstvo i filozofska mudrost ostaju ograničeni. Čovjek vlastitim naporima ne može dokraja ispuniti svoju žudnju za ljubavlju, istinom i savršenstvom. Zato kršćanska teologija dopunjava filozofiju koncepcijom prijateljstva s Bogom. Po tom prijateljstvu ostvaruje se savršeno ozbiljenje ljudske osobe i jedinstvo subjektivnosti i objektivnosti, imanencije i transcendencije, primanja i davanja, koje je započelo ljudskim prijateljstvom.
A man is a seeker of happiness because he is a person. That is why the question of human happiness includes moral life, but it also transcends it. The purpose of moral life is the good by which human action and man himself become good. Such good are virtues, but man, because of his fragility and helplessness, finds it difficult to acquire them. That is why true friendship is a privileged place and help for growth in virtue and joy of life. Friendship can also be a stimulating environment for a diligent search for truth and a contemplation of God, which is the source of human eudaimonia. But despite their value, human friendship and philosophical wisdom remain limited. Man cannot fulfil his desire for love, truth, and perfection by his own efforts. That is why Christian theology complements philosophy with the concept of friendship with God. This friendship leads to the perfect realization of the human person and to the unity of subjectivity and objectivity, immanence and transcendence, receiving and giving, which began with human friendship.
Odnos roditeljstva s indikatorima dobrobiti Lučić, Lana; Brajša-Žganec, Andreja; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ...
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,
12/2019, Volume:
30, Issue:
30
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti razlike u dobrobiti pojedinaca s obzirom
na njihov roditeljski status. Nekonzistentni nalazi u dosadašnjim istraživanjima,
ukazuju na potrebu za daljnjim ...istraživanjem razlika u indikatorima dobrobiti
između osoba s i bez djece. Stoga se ovim istraživanjem, nastojalo utvrditi navedene
razlike, koristeći pritom više indikatora dobrobiti, a s obzirom na dob i
spol sudionika. U konačnici, zanimalo nas je ustvrditi možemo li i u kojoj mjeri
zadovoljstvo životom kod osoba s djecom, u odnosu na one bez djece, objasniti
socio-demografskim karakteristikama i zadovoljstvom specifičnim domenama života.
Istraživanje je provedeno online u sklopu Hrvatskog longitudinalnog istraživanja
dobrobiti (CRO-WELL), a korišteni su podaci iz drugog vala. Uzorak osoba
s djecom (N=1294) bio je statistički starije dobi, više ih je bilo u braku/vezi, zaposleno
i s nižima primanjima po članu obitelji u odnosu na uzorak osoba bez djece
(N=1458). U oba poduzorka bila je veća zastupljenost žena, a nisu se razlikovali
po stupnju obrazovanja. Rezultati su pokazali da osobe s djecom izražavaju više
zadovoljstvo životom, sreću i procvat te su doživjele manje negativnih emocija
u odnosu na osobe bez djece. U pogledu zadovoljstva specifičnim aspektima života,
osobe s djecom su manje zadovoljne postignućem, pripadnošću zajednici,
slobodnim vremenom i fizičkim izgledom, a više s obitelji, poslom i ljubavnim
životom u odnosu na osobe bez djece. Spol i dob sudionika ostvaruje značajan
interakcijski efekt s roditeljstvom na zadovoljstvo pojedinim životnim domenama.
Naknadne analize pokazale su da su mlađi roditelji najmanje zadovoljni slobodnim
vremenom, ali su zadovoljniji pripadnošću zajednici u odnosu na starije
roditelje, dok su pripadnošću zajednici najmanje zadovoljne starije osobe bez
djece. Muškarci bez djece su najmanje od svih ostalih grupa zadovoljni ljubavnim
životom, a manje su zadovoljni pripadnošću zajednici u odnosu na žene.
Očevi su, u odnosu na ostale grupe, zadovoljniji fizičkim izgledom, dok su žene
bez djece zadovoljnije prijateljima u odnosu na muškarce. Provedene regresijske
analize, pokazale su značajan i sličan doprinos uvrštenih prediktora općem zadovoljstvu
životom i kod osoba s djecom i kod osoba bez djece. Doprinos sociodemografskih
karakteristika u prvom koraku analize objasnio je tek malen dio
varijance zadovoljstva životom (7% - 10%), no uvođenjem zadovoljstva specifičnim
aspektima života objašnjeno je ukupno 62% varijance zadovoljstva životom
na uzorku osoba s djecom i 61% na uzorku osoba bez djece. U oba uzorka, viša
razina zadovoljstva životom mogla se predvidjeti višim razinama zadovoljstva
životnim standardom, postignućem, sigurnošću i ljubavnim životom. U uzorku osoba s djecom, značajnim prediktorima pokazali su se i zadovoljstvo sigurnošću
u budućnost i poslom, a u uzorku osoba bez djece zadovoljstvo pripadnošću
zajednici.
PDF
