Sretan i zdrav rođendan u Hihotićima Fornažar, Iva; Putinja, Patricia; Velan, Doris
Dijete, vrtić, obitelj,
06/2015, Volume:
20, Issue:
77/78
Web Resource
Open access
U članku se opisuje proslava zdravih rođendana u kojima djeca imaju pravo odlučiti o njihovu prehrambenom, organizacijskom i sadržajnom dijelu postajući time sukonstruktori predškolskog kurikuluma.
Članak daje pregled ključnih postavki i najnovijih istraživanja na području ekonomike sreće, u svrhu poboljšanja temelja za javne rasprave i informirano donošenje odluka prilikom stvaranja i provedbe ...relevantnih politika. Koncept sreće rano je privukao pozornost ekonomista, a njihov odnos prema njemu se mijenjao kroz vrijeme. Suvremeni podatci o sreći impliciraju novi, znanstveno valjan način mjerenja društvenog napretka, s prostorom za daljnja poboljšanja. Ukazuju da su fizičko i mentalno zdravlje, međuljudski odnosi, dohodak i institucije važne odrednice sreće. Sreća, pak, uzrokuje niz pozitivnih učinaka na osobnoj i društvenoj razini. Nadalje, istraživanja ovoga područja mogu pomoći kreatorima politika u odlučivanju o ulozi, prirodi, ciljnim skupinama i prioritetima relevantnih politika. Sve navedeno pokazuje potencijal ekonomike sreće za doprinos u rješavanju trenutnih i budućih društvenih potreba s ciljem izgradnje sretnijeg društva.
Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije u srži su arhetipske
pretkršćanske kulture. Narod ih je kristijanizirao te ih vezuje uz kršćanske blagdane. Položaj (prvi gost) na blagdan Svete ...Barbare bila je žena, a na blagdan Svete Lucije položaj je bio muškarac. Na Badnji dan i Božić, dječaci (položaji) žaračem su čeprkali po vatri izričući želje u nastupajućoj godini, a domaćica ih je posipala žitom. Kićenje kuća i imanja zelenilom, ukrašavanje božićnih kruhova, ceremonijalno
unošenje badnjaka i slame te prostiranje slame na Badnji dan imaju panspermijsku, apotropejsku i simpatičku funkciju. Za vrijeme badnje večere i božićnoga ručka vršene su divinacije. Na Cvjetnicu se blagoslivljaju grančice jelke, bora ili masline i s panspermijskom i apotropejskom svrhom zabadaju u njive, vrtove, voćnjake,
vinograde te stavljaju u kuće i gospodarske objekte. Vjerovalo se da plodnost donosi prskanje djevojaka vodom na Uskrsni ponedjeljak. Jurjaški ophodi imaju panspermijsku i apotropejsku funkciju, a bosonoge kraljice ljelje na Duhove svoju plodnost prenose na zemlju. Večer uoči Ivandana u središtu pozornosti su krjesovi i običaji, obredi i divinacije vezani uz njih. Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije Hrvata isti su ili slični kao kod drugih europskih naroda.
Mi, naša tijela i duše i naši prirodni i društveni biotopi, složeni su prilagodljivi sustavi, međusobno ovisni i ranjivi unutar prirodnih, kulturnih i političkih biotopa, žudeći za životom, zdravljem ...i srećom. Klinička i pedijatrijska stručnost i etika također su integrirani u mnoga područja kompetencije i brige za naš integrirani bios i za održive biotope u prirodi i društvu. Bioetički imperativ poziva na zaštitu složenih i međusobno ovisnih biosa u prirodi i poljoprivredi i u našim društvenim, ekonomskim, korporativnim, kulturnim i političkim tijelima za dobrobit naše djece i nas samih te za raspravljanje o ‚zdravlju‘ i ‚poboljšanju‘ u etičkom, a ne samo tehničkom smislu. Zaštita i promicanje zdravih ljudi, održivih društava i raznovrsnih i stabilnih političkih tijela ovise o temeljnim ekonomskim postignućima, zdravoj hrani, skladnim zajednicama, očuvanju i raznolikosti kultura i okoliša, o dostojanstvu pojedinca i društvenom priznanju, odnosno o produktu velike sreće, a ne samo o bruto nacionalnim proizvodima BNP koji se mjere samo u ekonomskom smislu.
Poput svih drugih sektora svjetskoga gospodarstva, turizam je također osjetio pritisak krize
koja se javila kao posljedica globalne gospodarske krize. Svjetska ekonomska situacija nakon
2007/2008 ...postavila je dodatni pritisak na psihofizičko stanje ljudi i njihovo zdravlje. Ljudi sve
više traže nove načine opuštanja i regeneriranja. Neki oblici turizma, na globalnoj razini, zbog
ekonomske krize, su usporeni, no turistički sektor u cjelini iznimno dobro stoji tijekom posljednje
dvije-tri godina nudeći novi model turizma koji se općenito naziva Wellness. Unutar turizma,
wellness je relativno novi trend koji registrira impresivan rast. Širom svijeta sve više i više ljudi
koji putuju na odredišta koja pružaju wellness sadržaje. Jačanje ‘wellness koncepta može se
pripisati dvjema faktorima. Prvo, WHO odavno podupire integrirani koncept «blagostanja »
i « fitness »u svoje globalne zdravstvene politike. Drugo, ukupno obrazovanje ljudi povećalo je
ljudsku svijest o osobnom zdravlju. Ponuđači turističkih usluga, posebno luksuzni hoteli su se
brzo prilagodili i stvorili paletu wellness usluge kao što su SPA i zdravstveni tretmani, zaštita
zdravlja na radu, kozmetički tretmani, sportski objekti, duhovne aktivnosti, masaže, i programi
rehabilitacije, itd. Budući da ne postoje baze podataka na temu wellness turizma ovaj članak u
osnovi razmatra neke konceptualne aspekte wellness turizma.
Glavni cilj ovoga istraživanja bio je proučiti uloge koje socijalna inteligencija ima za razvoj sreće. U istraživanju je sudjelovalo 249 sveučilišnih studenata (130 žena i 119 muškaraca). Kako bi se ...došlo do podataka korištene su turska inačica Tromsø Social Intelligence Scale (TSIS-TR) i Oxford Happiness Questionnaire Short-Form (OHQ-SF). Pearsonova korelacija i višestruka regresijska analiza tehnike su koje su se koristile kod analize podataka. Prema rezultatima analize zaključeno je da su podkategorije socijalne inteligencije pozitivno i statistički značajno vezane uz dimenzije socijalne inteligencije, npr. „socijalna vještina“ je dimenzija koja najbolje objašnjava sreću. Socijalna inteligencija objašnjava 16% varijance kod sreće. Iz toga slijedi da je socijalna inteligencija važan čimbenik sreće sveučilišnih studenata.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koliko slobodnog vremena studenti imaju, koliko su njime zadovoljni, kako ga provode i koliki stupanj kontrole imaju nad time kako provode slobodno vrijeme, te ...povezanost svih ovih varijabli s osjećajem sreće. U istraživanju je sudjelovalo 141 studenata. Ispitali smo uobičajeno raspoloženje, zadovoljstvo slobodnim vremenom i kontrolu nad načinima provođenja slobodnog vremena. Također, ispitali smo koliko prosječno studenti imaju slobodnog vremena tjedno te na koje načine ga provode. Dodatno, pitali smo studente kako bi iskoristili dodatno slobodno vrijeme kada bi ga imali na raspolaganju. Rezultati istraživanja su pokazali da studenti u prosjeku imaju oko 33 slobodna sata tjedno, od kojih 10-tak provode sami, a ostalo u socijalnim kontaktima, gdje dvostruko više vremena provode sa prijateljima nego s obitelji. Studenti koji su u vezi, najviše slobodnog vremena provode s partnerom/partnericom (oko 14 sati tjedno). Od ostalih aktivnosti, studenti se uglavnom posvećuju zabavi i relaksaciji, a najčešće gledanju televizije, proučavanju zanimljivosti na internetu, igranju na računalu, komuniciranju na internetu, izležavanju. Količina slobodnog vremena pozitivno je, nisko i značajno
povezana sa srećom, zadovoljstvom slobodnim vremenom i kontrolom nad slobodnim vremenom.
Considering the somewhat neglected study of the works by Mihailo Lalić, especially from the linguistic and stylistic point of view, along with a huge quantitative disproportion of analyses in the ...field of literature from the linguistic point of view, we decided to approach the syntactic-semantic and stylistic analysis of aspects of the literary text on the plane of discourse in order to illuminate many details important for a consideration of the total, even ideological point of view of this writer. This approach, also, requires the selection of one of the genres in which Mihailo Lalić has always been distinctive – his novels, and for that particular reason we have decided to analyze their titles along with a significantly deeper semantic thread that connects them.
Starting from the standpoint according to which the title can be understood as a text on the text, its summary and the launching point, the fundamental question that arises in the analysis provided by this essay is – to what extent titles can express self-reference or artificiality of the text, and in what way it may become a central metaphor (Svadba), a leitmotif (Raskid, Ratna sreća), or a symbol (Lelejska gora and Tamara), and to what extent their multilayered meanings refer to a formation of a valid point of view.
Univerzitet i uživanje Dimić, Zoran
Filozofska istraživanja,
12/2013, Volume:
33, Issue:
3
Paper
Open access
Budući da se danas, u pokušaju jednog novog promišljanja ideje univerziteta, ne možemo više skrivati iza nacije, države ili same institucije (Fichte, Humboldt, Schleiermacher), težište i oslonac ...takvog jednog procesa moramo tražiti izvan njih. Gdje nam onda preostaje ovoj ideji otvoriti nove horizonte? Dok su antičke visokoškolske institucije (Akademija, Lykei) djelovale u atmosferi aphetéos-ēdone, univerzitet i njegovi akteri u Srednjem vijeku i modernom dobu žive u atmosferi represija-entuzijazam. Stoga ovaj tekst promatra odnos uživanja i znanja u kontekstu antičkog poimanja obrazovanja. Tekst pokazuje na koji se način Platonova Akademija, kao arhetip modernog univerziteta, uspostavlja kao način života za koji je odredben methodos. Premda stjecanje znanja ovisi o učitelju, ključno je da učenici budu prepušteni sebi samima, odnosno da budu u mogućnosti sami u sebi razotkrivati znanje koje je u skladu s vrlinom. Takvo istraživanje u Akademiji je bilo praćeno uživanjem. Autorova je teza da je bios theoretikos neodvojiv od uživanja te da uživanje u tome kontekstu nadilazi pojednostavljeno suprotstavljanje čulnih i duševnih uživanja. Autor u drugome dijelu rada pokazuje da je prema Aristotelu uživanje sadržaj najboljega života pri čemu, u otklonu spram ustaljenog tumačenja Aristotela, pokazuje da se najbolji život kod Aristotela ne smije pojednostavljeno shvaćati kao bios theoretikos, već kao svaka djelatnost združena s uživanjem kojom čovjek razvija svoju vrlinu te tako nasljeđuje ono božansko. Možemo li danas obnoviti uvid koji su antičke visokoškolske institucije duboko iskusile: da su uživanje i sreća prirodni pratitelji znanja i studiranja? Može li se takva mogućnost danas misliti?
U ovome radu autor komparativno promišlja o pitanju kojim su se bavili Giordano Bruno i Ibn Rušd (Averroës), a to je – intelektualna sreća. Pod intelektualnom srećom ovdje se misli ili na sreću kroz ...mišljenje ili na sreću mišljenja. Filozofska veza između Averroësa i Giordana Bruna je već čvrsto utemeljena, a rad je više teorijska nego historijska analiza u pogledu Brunova »averroizma«.
PDF
