Aktualna tema u hrvatskoj javnosti već je dulje vrijeme propitivanje (obaveznog) procjepljivanja djece. Informacije o nužnosti i (ne)opravdanosti cijepljenja djece plasirane su u javnost različitim ...kanalima iz oprečnih okulara, često samo fragmentarno, što za posljedicu ima to da su ideje o cijepljenju u znatnoj mjeri obavijene različitim predrasudama i pretpostavkama, ali i polarizaciju neistomišljenika. Oprečna mišljenja i stavovi generirali su suprotstavljene pozicije onih koji obavezu cijepljenja zagovaraju i onih koji se toj obavezi opiru. Pritom se i jedna i druga strana iz različitih razloga osjećaju ugroženo i zastrašeno te im je objema zajednički strah (bilo od posljedica cijepljenja ili posljedica necijepljenja) te briga za zdravlje djece. Analiza je usmjerena na predodžbe, strahove i prijeporne točke artikulirane u javnom prostoru te produkciju i percepciju (ne)formalnih znanja. U središtu pozornosti je heterogena skupina kritičara cijepljenja koja, osim što uznemiruje dominantni diskurs, akumulira različite strahove koji su posljedica sumnji, nepovjerenja, (ne)informiranosti. Ukazivanjem na vrlo konkretne probleme i propuste u sustavu cijepljenja, ta skupina dovodi u pitanje obavezu na preventivni postupak. Iako se nadležnost odlučivanja i raspravljanja o cijepljenju dodjeljuje prvenstveno medicinskom i tek dijelom pravnom području, tema se propituje i iz drugih očišta, posebno njezini etički, politički i ideološki aspekti s obzirom na to da ideja kontroverzne medicinske intervencije zadire u odluke o zdravlju i bolestima djece koje uključuju ljudska prava, slobode i odgovornosti.
One of the most topical issues in Croatia over the last several years has been to question the (mandatory) vaccination of children. Information on child vaccination being necessary and/or (un)justified was released to the public using various channels and from various standpoints, often only fragmentarily, which resulted in the ideas about vaccination being largely related to various prejudices and preconceptions, leading to a polarization of the opposing sides. Contradictory opinions and attitudes generated opposing positions of those who advocate mandatory vaccination, and those who oppose it. Both sides feel threatened and scared for a variety of reasons; but what is common to both sides is fear (of consequences of vaccination or lack thereof) as well as concern for child health. The present analysis focuses on the images, fears and controversial points articulated in the public space and the production and perception of (in)formal knowledge. The paper centers on a heterogenous group of vaccination critics who, in addition to upsetting the dominant discourse, have various fears which are a result of doubts, distrust, (lack of) information. By pointing to specific problems and oversights in the system of vaccination, this group calls into question the mandatory preventive procedure. Although the competence to decide and discuss vaccination is primarily given to medical professionals and only in part to legal professionals, the topic is also examined from a different perspective, primarily in its ethical, political and ideological aspects, given that the idea of controversial medical intervention interferes with the such child health and illnesses choices which are related to human rights, freedoms and responsibilities.
This paper deals with the media exposure of medical experts in management positions in state institutions during the COVID-19 epidemic in Croatia – the Minister of Health, Vili Beroš, the director of ...the Croatian Public Health Institute Krunoslav Capak and the director of the Dr. Fran Mihaljević Clinic for Infectious Diseases, Alemka Markotić. The article focuses on the first several months of their work within the National Civil Protection Headquarters and as representatives of the healthcare system. The analysis of the media narrative is an attempt to investigate the influence of their public communication on the citizens’ level of trust in them during the corona crisis. The article discusses oscillations in trust and communicative challenges identified in the analysis from the point of view of Giddens’s and Luhmann’s views of trust in late/reflexive modernity, by applying their ideas to the healthcare system. In addition to recognizing the interconnections between fear, risk and trust, the article points to the metaprocesses of mediatization and celebritization of doctors in sociopolitical crises.
Ograjene skupnosti oziroma stanovanjske soseske z omejenim dostopom so po svetu vse bolj razširjene. Raziskava se osredotoča na ograjeni skupnosti v Dijarbakirju, enem od največjih mest na jugovzhodu ...Turčije. V njej avtorja preučujeta stopnjo zadovoljstva in preference prebivalcev teh skupnosti. Ugotovitve kažejo visoko stopnjo zadovoljstva med stanovalci in razkrivajo, da se ljudje za življenje v teh skupnostih v glavnem odločajo zaradi varnosti in prestiža. Rezultati poleg tega kažejo, da se dolgoletni prebivalci OS bojijo živeti zunaj tovrstnih sosesk, kar se izraža v strahu pred selitvijo.
Depression, anxiety and fear of childbirth have numerous consequences for women and their developing offspring. Insecure attachment in close adult relationships is considered to be a risk factor for ...depressive symptoms. This study aims to gain further insight into the risk factors for depressive and anxiety symptoms in nulliparous women during the third trimester of pregnancy regarding the main contextual relations, with an emphasis on partner attachment.
A group of 325 nulliparas in the third trimester of pregnancy was enrolled in a childbirth preparation program. The following instruments were applied: Experiences in Close Relationships-Revised, the Edinburgh Depression Scale, the Zung Anxiety Scale, and a questionnaire regarding fear of childbirth. Three separate multiple linear regression models were built to explore the associations between demographic, social and attachment variables and mental health functioning.
Highly educated nulliparas and those with a higher level of co-workers' emotional support experienced a lower level of anxiety when other predictors in the model were held constant. Of all the predictors in the model, only attachment anxiety and co-workers' support were statistically significantly associated with the level of depression. Attachment anxiety was significantly associated with all three mental health indicators (level of depression, anxiety and fear of childbirth).
The results suggest that intimate attachment anxiety could be a key contextual factor for mood and anxiety mental health functioning during the third trimester of pregnancy, accessible to change. Our results could facilitate the formulation of interventions for reducing antenatal depressive symptoms.
Funkcionalne vrtoglavice ističu se svojom učestalošću i drugi su najčešći uzrok vrtoglavica u općoj populaciji, dok su u dobnoj skupini od 30 do 50 godina i najčešći. Klasični dijagnostički proces ...usmjeren je na pronalaženje medicinske ili kirurške dijagnoze, a ako se ona ne pronađe, obično kažemo da je uzrok bolesti „psihogen“. Posljednjih desetljeća, napuštanjem uvriježenoga dihotomnoga dijagnostičkog pristupa i primjenom novog, integrativnog načina dijagnostičkog razmišljanja došlo se do spoznaje o postojanju funkcionalnih vestibularnih poremećaja. Oni su uvijek posljedica loše readaptacije posturalnog sustava na neku vestibularnu, neurološku, strukturnu ili psihijatrijsku bolest. Uzrok tomu leži u uskoj povezanosti živčanih projekcija u mozgu odgovornih za kontrolu pokreta i položaja tijela u prostoru s onima odgovornima za opasnost i strah. Odbor za klasifikaciju vestibularnih poremećaja Bárányjeva društva nedavno je utemeljio dijagnostičke kriterije za perzistentnu posturalno-percepcijsku vrtoglavicu (PPPD). Riječ je o najčešćem funkcionalnom vestibularnom poremećaju, koji obuhvaća prije uspostavljene entitete: fobičnu posturalnu vrtoglavicu, vizualnu i kroničnu subjektivnu vrtoglavicu. Dominantni simptomi PPPD-a jesu: vrtoglavica koja kontinuirano traje najmanje 3 mjeseca i uvijek je povezana s držanjem tijela, a nije kružnog tipa. Javljaju se preosjetljivost na pokretne podražaje, uključujući i vlastite pokrete, ali i kretanje velikih vizualnih objekata ili kompleksnih vizualnih podražaja u širokome vidnom polju, kao i teškoće pri izvođenju preciznih vizualnih radnja. Kod blažih i umjerenih smetnja poželjno je provesti vestibularnu rehabilitaciju, jer većina pacijenata ima provokativne čimbenike vezane uz vid i kretanje. Indicirano je i farmakoterapijsko liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Dobri rezultati postižu se i primjenom kognitivno-bihevioralne psihoterapije, mijenjanjem negativnih automatskih misli, refokusiranjem pažnje, reatribucijom, sustavnim i postupnim izlaganjem ili, pak, izlaganjem odjedanput i dr. Prognoza bolesti znatno je bolja kod pacijenata bez komorbiditeta u odnosu prema onima s njime.
Jedan od glavnih izazova ovog rada je jasno pojmovno određenje straha od kriminala kao sociološkog fenomena, te kritički osvrt na temeljne kriminološke i sociološke konceptualne postavke koje ga ...omeđuju. Ključno je i pitanje legitimnosti samog koncepta straha od kriminala. Na temelju takve početne analize valja prikazati dosadašnja relevantna međunarodna i domaća istraživanja straha od kriminala, te ukazati na njihove ključne spoznaje. Slijedi osvrt na teorije koje objašnjavaju strah od kriminala, a zatim se predstavljaju i raspravljaju rezultati empirijskog istraživanja straha od kriminala provedenog 2011. godine na Pravnom fakultetu u Splitu (N=243). Zaključno se postavlja pitanje što, zapravo, preostaje relevantnim znanstvenim disciplinama, u prvom redu sociologiji i kriminologiji, ukoliko će se državna reakcija na kažnjiva ponašanja voditi upitno legitimnim konceptima o osjećajima i strahovima građana, a ne znanstvenim spoznajama proizašlim iz empirijskih i teoretskih istraživanja kriminala?
Strah je temeljna ljudska emocija koja se često veže uz pretpostavku da izaziva pasivnost aktera. Kako je za načelo supsidijarnosti sudjelovanje svih u socijalnom životu od presudnog kriterija za ...njezinu zaživljenost, od posebnog nam je interesa bilo vidjeti, na temelju naznaka koje daju psihologija, teologija i sociologija, koliko je u Hrvatskoj strah prisutan u ljudi određen i položajem u društvenoj strukturi. Zanimalo nas je nalazimo li više faktora straha i kakve su im karakteristike. Na temelju razrade teorija razvijenih unutar sociologije emocija te naglasaka socijalnog nauka Crkve o načelu supsidijarnosti, držimo da je jedan od načina prevladavanja straha u udruživanju ljudi, njihovu sudjelovanju te u izgradnji supsidijarnog društva.
The goal of this paper is to examine affective responses to institutionalised narratives on the genesis, course and consequences of the 1990s conflict in Croatia, which coexist with subjugated ...knowledge, usually taking the form of conspiracy theories. The paper is based on recent fieldwork research. The author examines the ways of forming different personal narratives dominated by the motifs of home, displacement, (not) belonging, and narratives close to conspiracy theories which are incorporated into personal accounts. The author sees conspiracy theories as an attempt to understand the gravity and ambivalence of every (post) war experience, as a possible loosening of the knot that emerged at the intersection between the personal and the collective, the cognitive and the emotional, ethnic identity (be it majority or minority) and citizenship, the desirable and the undesirable, home and leaving home.
PDF
