Cilj istraživanja bio je razmotriti ulogu koju u objašnjenju matematičkog samopoimanja, osim uspjeha u matematici, imaju osobine ličnosti, matematička anksioznost, stereotipi o matematici kao muškom ...području i percepcija uloge i ponašanja nastavnika matematike. Istraživanje je provedeno na uzorku od 511 učenika 8. razreda iz 36 osnovnih škola u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Analiza doprinosa spomenutih prediktora napravljena je na rodno odijeljenim uzorcima. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđeni su pojedinačni doprinosi varijabli i ukupni doprinos prediktora objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenika (R = 0.63) i učenica (R = 0.72). Uspjeh u matematici najsnažnija je odrednica matematičkog samopoimanja obiju rodnih skupina. Ličnost, točnije, savjesnost rodno je specifična determinanta koja doprinosi objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenica, ali ne i učenika. Obrnuto vrijedi za stereotipe o matematici koji su se pokazali rodno specifičnom determinantom samopoimanja učenika. Strah od matematike, percepcija uloge i ponašanja nastavnika rodno su univerzalne odrednice. Rezultati mogu doprinijeti utemeljenom planiranju i primjeni univerzalnih i specifičnih intervencija za poboljšanje matematičkog samopoimanja učenica i učenika.
This text presents a discussion of the history of one course in historiographic and anthropological studies of mass witch persecutions, namely the course that considers them a psychopathological ...phenomenon, and considers the Early Modern Period a period of madness – hysteria, mass hysteria, fantasy. Such studies are based on the tradition of medical, neurological, psychiatric and psychoanalytical work which started with the psychopathologization of women accused of witchcraft, where Charcot and Freud play a significant role. An example of a witch trial record from a trial held in Križevci in 1751 and 1752 is discussed from the point of view of hysteria as a sort of lust and fear in relation to the dominant aff ective policy and the affective atmosphere, indicating an inseparability between personal fears and anxieties and social dynamics.
U ovom radu razmatra se uloga afektivnih čimbenika pri učenju stranoga jezika te njihov utjecaj na upotrebu strategija učenja kod učenika stranog jezika. Strategije učenja stranih jezika već duže ...vrijeme zanimaju praktičare i znanstvenike, stoga su u radu predstavljene neke od definicija i naglašena je nemogućnost jedinstvene definicije. Strategije ovise o brojnim čimbenicima za vrijeme učenja stranih jezika, tako i o afektivnima. Afektivni su čimbenici, čiji je odnos sa strategijama učenja proučavan u ovom radu, motivacija, strah, stav, atribucija i pojam o sebi, prema podjeli Jelene Mihaljević Djigunović, velike hrvatske istraživačice u području glotodidaktike. Osim toga, u radu je dan prikaz dosadašnjih istraživanja odnosa tih dviju pojavnosti pri učenju stranih jezika. Istraživanja odnosa afektivnih faktora i strategija učenja prisutna su u znatno manjoj mjeri nego istraživanja odnosa kognitivnih čimbenika i strategija. Unatoč zanemarenosti u istraživanjima, afektivni faktori stoje u suodnosu sa strategijama učenja, točnije odabirom vrste strategije i njihovim brojem, pa tako neposredno s uspjehom u ovladavanju stranim jezikom.
Kritički osvrt na kazneno djelo prijetnje Vuletić, Igor; Šimleša, Sanja
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu,
12/2023, Volume:
30, Issue:
2
Journal Article
Open access
Kazneno djelo prijetnje susreće se razmjerno često u sudskoj praksi. Usprkos tome ono nije bilo predmetom sustavnih znanstvenih rasprava u novijoj hrvatskoj kaznenopravnoj literaturi. Autori ...predloženim radom nastoje popuniti tu prazninu. Najprije prikazuju kazneno djelo prijetnje u kaznenim pravima Njemačke i SAD-a sa svrhom dobivanja šireg uvida u tu problematiku te moguće modele njegova kaznenopravnog uređenja. Potom analiziraju obilježja svakog od oblika kaznenog djela prijetnje, kako su ti oblici uređeni čl. 139. KZ/11. Analizu temelje na teleološkom tumačenju odredbe te na dostupnoj novijoj sudskoj praksi. Na taj način oblikuju i predlažu standarde tumačenja obilježja ovog djela. Posebnu pozornost posvećuju problematici stjecaja i prividnog stjecaja prijetnje s određenim kaznenim djelima nasilja, a obrađuju i problematiku odnosa kaznene i prekršajne odgovornosti kod prijetnje.
Based on empirical researches of parental behavior in the process of socialization and also on Rohner’s parental acceptance-rejection theory, this paper raises an issue of love. In parental behavior ...that is perceived by a child, love is recognized as a motive that makes a child feel accepted. Rejected children accumulate fear and form a negative self-image. The family mediates between the accepted value system of the religious culture to which they belong and new generations in the process of socialization. From the perspective of Christianity ideal concepts of God and love are seen as synonyms. Experiences with parents and significant persons during the early childhood are related to the theoretical concept of attitude toward authority and its power. On a theoretical level, two ideas about God are intertwined: God who is in his own nature love, who loves, protects, forgives, saves; and/or God who controls, punishes, judges, and destroys. In this way love and fear meet in a religious experience, concretize in a religious ritual practice and live in everyday life of a family through parental behavior in the process of socialization.
Budući da Platon u Državi smatra da su pjesnici tragičari imitatori i da su zato trostruko udaljeni od istine, zanimat će nas na koji način Aristotelov koncept onog tragičnog kao svrhu zapravo ima ...otkriti istinu o čovjeku. Aristotel u Poetici definira tragediju kao »oponašanje ozbiljne i cjelovite radnje primjerene veličine ukrašenim govorom i to svakom od vrsta ukrašavanja napose u odgovarajućim dijelovima tragedije. Oponašanje se vrši ljudskim djelanjem, a ne naracijom i ono sažaljenjem i strahom postiže očišćenje takvih osjećaja« (VI, 24). Dok Platon želi isključiti tragediju iz svoje idealne države zbog njezine pogubnosti po hrabrost, Aristotel u svojem shvaćanju tragičnoga ukazuje na sasvim suprotno djelovanje, a to je da tragedija, pobuđujući doživljaje ganutosti i užasa, oslobađa od potisnutih emocija, daje ugodno olakšanje i vodi prema hrabrosti. U tom kontekstu razradit će se Aristotelovo određenje tragičnoga kao put prema hrabrosti i pročišćenju emocija.
U navedenom radu govori se o istraživanjima u glotodidaktici. Nakon uvodnih
napomena o glotodidaktici kao interdisciplini i njezinom dosadašnjem razvoju u
svijetu i u Hrvatskoj, autorica daje pregled ...pristupa istraživanju različitih tema vezanih
uz proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Analizu situacije u Hrvatskoj izvodi najprije
iz dijakronijske perspektive, kako bi se lakše mogli razumjeti suvremeni trendovi
u hrvatskim studijama. U središnjem dijelu rada autorica detaljnije analizira studije iz
tri istraživačka potpodručja glotodidaktike: rano učenje stranih jezika, afektivni faktori
te strategije učenja stranoga jezika. Pri analizi svakoga potpodručja najprije se opisuju
glavne studije provedene u različitim dijelovima svijeta, a potom istraživanja u Hrvatskoj.
Rad završava opisom predviđenih trendova u budućim istraživanjima.
Sjećanje, memorija i tumačenje slika iz prošlosti nedvojbeno proizlaze iz perspektive oblikovane u sadašnjosti. Tako i vrijeme našeg postojanja često uspoređujemo s nekim prije ili poslije njega. S ...obzirom na glavnu temu izložbe Čega se bojiš? Strah u našoj svakodnevici, otvorenu u prostorima Etnografskog muzeja Istre u prosincu 2019., i posebnog momenta u kojemu se kao društvo nalazimo, razumljiv je refleksivan pristup u prikazu izložbe koji slijedi. COVID-19 multiplicirao se u sve sfere naših života, a višeslojni strah koji se u svojim različitim oblicima uvukao među ljude globalno je opipljiva emocija. Tom logikom, život izložbe u prvom će dijelu ovog prikaza biti promatran kroz tri recentne društveno-vremenske dimenzije: prije pandemije, u vrijeme karantene i u uvjetima nove realnosti. U drugom dijelu ovog teksta fokus je prebačen na sam sadržaj i postav izložbe.
Cilj ovoga rada jest ukazati na opcije prilikom propitivanja racionalnosti straha od smrti, odvojiti pitanje zla smrti od pitanja treba li se bojati smrti te navesti uvjete racionalnosti straha i ...primijeniti te uvjete na strah od smrti. U prvom dijelu izlažem okvir rasprave o pitanju zla smrti, zatim izlažem standardne argumente kojima se poriče ili potvrđuje racionalnost straha od smrti. Nakon toga izlažem relevantnu razliku između prikladnosti samog straha prema objektu straha i osobe u strahu, koja predstavlja problem za standardne argumente te prelazim na izlaganje uvjeta racionalnog straha. U zadnjem dijelu primjenjujem uvjete racionalnog straha na strah od smrti i navodim razliku straha od smrti shvaćenog kao strah od nužne činjenice smrtnosti i straha od prerane smrti.
Uvod: Pojavom epidemije bolesti COVID-19 ljekarne su se susrele s dosad nezabilježenom potražnjom za dezinficijensima, antisepticima te zaštitnim maskama. Ljudi su u većoj mjeri počeli odlaziti u ...ljekarne, koje su se morale od početka epidemije strogo pridržavati mjera sigurnosti. Uloga ljekarnika u navedenim okolnostima postala je još važnija.
Cilj i metode: Cilj ovog rada bio je istražiti i analizirati stavove klijenata ljekarni o kvaliteti usluge, analizirati njihovo sveukupno zadovoljstvo te ispitati razinu straha od bolesti COVID-19. U tu svrhu na temelju relevantne znanstvene literature kreiran je upitnik koji je distribuiran putem interneta. U mjerenju kvalitete usluge ljekarnika primijenjen je modificirani mjerni instrument SERVQUAL. Istraživanje je provedeno na uzorku od 203 klijenata ljekarni.
Rezultati: Rezultatima provedenoga empirijskog istraživanja utvrđeno je da ispitanici posjeduju visoka očekivanja o kvaliteti usluga ljekarnika (3,93). Ukupna percepcija ispitanika pružene usluge ljekarnika iznosi 3,54, što ukazuje na činjenicu da je prisutan negativan SERVQUAL jaz između percepcije i očekivanja ispitanika (–0,39). Negativan jaz bio je najveći pri ocjeni varijable „Ljekarnik bi me trebao uputiti što učiniti ako propustim dozu lijeka”(–1,60), a najveći pozitivan jaz pri vrednovanju varijable „Ljekarnik je riješio sve zdravstvene probleme koje sam očekivao” (+0,82). Ispitanici su bili zadovoljni ukupnom pruženom uslugom ljekarnika (4,53) te su prilikom posjeta ljekarni osjećali srednju razinu straha od bolesti COVID-19 (3,03).
Zaključak: Istraživanje zadovoljstva klijenata pruženom uslugom ljekarnika od krucijalnog je značaja za poboljšanja i unaprjeđenja postojeće kvalitete usluge ljekarnika. Istraživanje je pokazalo da je SERVQUAL prikladan mjerni instrument za mjerenje razlike u očekivanjima i percepciji klijenata o kvaliteti usluga ljekarnika.
PDF
