In the Middle Ages and the early modern period, a woman’s social identity changed when her husband died. She became both a symbol of his loss, and a living monument to his legacy—an ambassador ...between the living and the dead. Responsible not only for preserving his memory on earth, a widow was also expected to pray on behalf of her husband’s soul, to work to rescue him from the torments of Purgatory through her dutiful appeals. Widows were at once asked to pray quietly alone, and tasked with work central to society: the salvation of souls after death. This dual identity—sometimes isolated, yet of fundamental importance—makes the widow an opportune subject for students of early modern conceptions of the relationship between religion and gender. In this essay, I look at widows in Lucrezia Tornabuoni’s Judith, Hebrew Widow and Antonia Tanini Pulci’s The Destruction of Saul and the Lament of David. Taught side-by-side, these texts provide students with multiple, interconnected ports of entry into the early modern world, encouraging an investigation of how the two women writers worked to place widows at the center of their respective stories, rather than relegated to the margins.
Ekstrakt drveta pitomog kestena je smjesa taninskih i netaninskih komponenti. Od taninskih komponenti najzastupljeniji glikozidi su kastalagin i veskalagin, koji su i najvažniji, jer imaju terapijsko ...djelovanje. Tijekom provedenih in vitro i in vivo ispitivanja ustvrđeno je da tanini ekstrakta drveta pitomog kestena imaju antidiuretsko, adstringentno, antivirusno, antimikrobno, antiprotozoalno i antihelmintičko djelovanje. Isto tako djeluju i kao antikancerogene tvari. Tanini učestvuju u interakciji s membranskim strukturama nekih mikroorganizama pa na taj način izazivaju smanjenje permeabiliteta stanične membrane. Ovo antimikrobno djelovanje je u prednosti u odnosu na djelovanje antibiotika, jer tanini izazivaju samo inhibiciju rasta mikroflore, ali ne i njenu destrukciju. Tanini unešeni p.o. u terapijskim koncentracijama (2-5%) se ne resorbiraju, tako da ne mogu izazvati farmakodinamičke učinke na drugim sustavima. U crijevima se hidrolizom potpuno biotransformiraju do polifenola (galne, digalne i elagne kiseline) i glukoze, kao osnovnih komponenti. U mokraći se mogu ustvrditi samo razgradni produkti tanina u obliku glukuronida. U terapijskim koncentracijama tanini vrlo slabo djeluju na kožu, dok na sluznice djeluju adstringentno. U većim koncentracijama mogu prouzročiti propadanje površnih pa i dubljih slojeva sluznica i granulacionog tkiva. Imajući u vidu činjenicu da ne pokazuju teratogene, kancerogene, niti mutagene učinke, može se zaključiti da su tanini sasvim sigurni prirodni lijekovi. Ako se ovom dodaju i njihova brojna korisna farmakodinamična djelovanja, onda se može zaključiti da bi se tanini trebali češće i obimnije upotrebljavati u veterinarskoj medicini.
Cilj ovog rada bio je istražiti učinak ekstrakta kore brucijskog bora (Pinus brutia), koji je bogat polifenolnim sastojcima tanina, na čiste i mješovite kulture buražnih bakterija i arheja kao i na ...in vitro fermentacijske značajke buraga. Proveden je test antimikrobne osjetljivosti s čistim kulturama u anaerobnim uvjetima. Ekstrakt kore brucijskog bora pokazao je potencijalnu inhibitornu aktivnost (P < 0,05) protiv čistih kultura bakterija Ruminococcus flavefaciens, Eubacterium ruminantium i Methanobacterium formicicum, a stimulacijski učinak na rast (P < 0,05) opažen je za bakterije Ruminoccocus albus, Butyrivibrio fibrisolvens i Streptococcus bovis. Ekstrakt kore brucijskog bora imao je potencijalan inhibitorni učinak (P < 0,05) na R. albus samo u najvećoj dozi (1200 μg/mL). Također je imao stimulacijski učinak (P < 0,05) na čiste kulture Fibrobacter succinogenes, a nije utjecao na Megasphaera elsdenii osim u najvećoj dozi. Učinak dviju doza (75 i 375 mg/L) ekstrakta kore brucijskog bora na in vitro mješovite culture i pokazatelje fermentacije u buragu određen je simulacijskom tehnikom (Rusitec). Dodatak ekstrakta kore brucijskog bora doveo je do kvadratnog smanjenja (P < 0,05) broja stanica R. flavefaciens. Nije bilo promjena u proizvodnji ukupnih i pojedinačnih kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), omjeru acetata i propionata (C2/C3), ukupnom broju protozoa, buražnom pH i probavljivosti suhe tvari (DMD). Suplementacija objema dozama ekstrakta kore brucijskog bora smanjila je (P < 0,05) koncentracije amonijaka-N. Koncentracija amonijaka-N bila je najniža u skupini s najvećom dozom suplementa (P < 0,05). Zaključujemo da je inhibitorni učinak ekstrakta kore brucijskog bora na neke vrste u čistim kulturama bio jednak onomu u mješovitim buražnim kulturama, a nije bilo stimulacijskog efekta. Manjak inhibitornih učinaka na protozoe i na mnoge Gram-pozitivne buražne bakterije u mješovitim kulturama upućuje na to da njihov mehanizam djelovanja nije jednak onomu kod antibiotika. Premda ekstrakt kore brucijskog bora nije promijenio buražni SCFA, mogao bi poboljšati iskorištavanje proteina u buragu a da pritom ne suprimira mikrobnu fermentaciju.
Istraživanje je provedeno u svrhu procjene učinka kondenziranih tanina (KT), dodanih putem obroka od mješavine lišća Ficus infectoria i Psidium guajava, na antioksidacijski status eritrocita, ...imunosni odgovor i želučano-crijevne obliće u janjadi. Dvadeset i četiri janjeta slučajnim su odabirom bila razvrstana u četiri skupine po šest janjadi u svakoj skupini. Randomiziranim kompletnim blok-dizajnom i nasumičnim pridjeljivanjem formirane su četiri skupine s različitim udjelom KT u obroku: skupina KT-0 (0% KT), skupina KT-1 (1%), skupina KT-1,5 (1,5%) i skupina KT-2 (2%). Kod sve janjadi praćen je antioksidacijski status eritrocita 0., 45., 90., 135. i 180. dan hranidbe, a na kraju istraživanja određen je humoralni i stanični imunosni odgovor. Najviša razina (P<0,05) haemoglobina utvrđena je u skupini KT-1,5 nakon koje su slijedile skupine KT-1, KT-2 i KT-0. Dodani je KT signifikantno (P<0,05) poboljšao antioksidacijski status janjadi što su pokazale povišene razine glutation-peroksidaze, katalaze, zatim redukcija razine glutationa, glutation-S-transferaze, superoksid-dismutaze, ukupnog tiola i protein vezane tiol skupine kao i sniženje razine lipidne peroksidaze. Dodavanje KT signifikantno je (P<0,05) poboljšalo stanični imunosni odgovor janjadi. Broj jaja u fecesu bio je signifikantno (P<0,01) viši u kontrolnoj skupini (KT-0) janjadi nakon koje su slijedile skupine KT-1, KT-1,5 i KT-2. Skupne kulture iz fecesa janjadi pokazale su da većina invazivnih larvi pripada vrsti Haemonchus contortus. Broj jaja u fecesu kontrolne skupine janjadi bio je tijekom cijeloga istraživanog razdoblja signifikantno povišen (P<0,05) u odnosu na skupine KT-1,5 i KT-2. Može se zaključiti da je dodavanjem mješavine lišća s 1 – 2% KT u obroku kod janjadi poboljšan antioksidacijski status eritrocita i imunosni odgovor te smanjen broj prazitskih jajašaca u fecesu.
Biljni sekundarni metaboliti su vrlo raznolike vrste molekula prisutne u većini vaskularnih biljaka. Ti prirodni biljni spojevi ne sudjeluju u primarnom metabolizmu biljke. U većim koncentracijama ...štite biljku od biljojeda i raznih štetnika, djelujući negativno na njihove stanične i metaboličke procese. U nižim dozama i koncentracijama mogu imati potpuno blagotvoran utjecaj na ishranu i zdravlje životinja.
U ovom radu donosimo moguće učinke biljaka s ljekovitim svojstvima na hranidbeno ponašanja životinja koje nastaje kao posljedica ishrane mediteranskm grmovima bogatim sekundarnim biljnim metabolitima. Taj mehanizam – hranidbeno ponašanje životinja uvjetovano posljedicama – ukazuje da životinje ispašom u mediteranskim pašnjačko-šumskim sastojinama s raznolikim biljnim vrstama mogu zadovoljiti svoje prehrambene potrebe samostalnim odabrom biljaka s ljekovitim svojstvima kako bi se neutraliziralo negativno djelovanje biljaka s visokim sadržajem nepoželjnih biljnih spojeva. Razumijevanje ponašanja životinja pri ishrani različitim biljnim vrstama važno u je prvom redu radi zdravstvenog stanja i dobrobiti životinja, smanjenja razine stresa i straha, te mogućnosti otkrivanja ranog stadija bolesti životinja. Stoga, strategija ispaše u biokemijski / biološki raznolikim prirodnim ekosustavima trebala bi omogućiti preživačima da ispolje svoje hranidbene sklonosti prema svim biljnim vrstama prisutnim u pašnjačkoj zajednici.
Svrha je ovoga rada bila procijeniti prehrambenu vrijednost kore, egzokarpa, mezokarpa i sjemenki oskoruše (Sorbus domestica L.) na osnovi udjela makroelemenata i mikroelemenata, ukupnih fenolnih ...spojeva, flavonoida i tanina. Rezultati su pokazali da su svi ispitani uzorci oskoruše bogati kalijem. Kora je najbolji izvor kalcija i cinka, a sjemenke magnezija. U usporedbi s korom i sjemenkama, egzokarp i mezokarp sadržavaju znatno manje udjele ovih triju elemenata. Najveći udjel ukupnih fenolnih spojeva i najveća antioksidacijska aktivnost izmjereni su u ekstraktima nezrelog egzokarpa i kore. Dozrijevanje je značajno smanjilo ukupan sadržaj fenola u plodovima, kao i antioksidacijsku aktivnost fenolnih spojeva i tanina izoliranih iz egzokarpa, no ne i onih iz mezokarpa. Najveći udjel ukupnih flavonoida izmjeren je u egzokarpu. Na osnovi dobivenih podataka zaključili smo da bi oskoruša (S. domestica L.), kao dosad nedovoljno iskorištena biljna vrsta, mogla biti važan izvor mineralnih tvari i antioksidacijskih spojeva u ljudskoj prehrani.
Istraživanje je provedeno s ciljem da se utvrdi utjecaj hranidbe krmivom od Pterocarpus erinaceus (PE) na hematološke i biokemijske pokazatelje za procjenu zdravlja koza. Dvadesetpet crvenih sokoto ...koza, u dobi od oko 5 mjeseci, hranjeno je 84 dana jednim od pet krmiva: dva sastavljena od jednog krmiva - 100% Andropogon gayanus (AG) i 100% PE i tri sastavljena od mješavina - 25% PE i 75% AG, zatim 50% PE i 50% AG te 75% PE i 25% AG. Životinje su bile podijeljene slučajnim odabirom. Hematokrit, broj crvenih i bijelih krvnih stanica te broj limfocita odnosno monocita bio je niži (P<0,05) u koza hranjenih hranom koja je bila temeljena samo na krmivu PE za razliku od onih hranjenih samo s AG ili trima mješavinama. Ostali hematološki pokazatelji bili su slični u promatranih skupina koza. Razina ureje u serumu varirala je između skupina kako slijedi: u koza hranjenih samo krmivom od AG bila je veća nego u koza hranjenih krmivom od PE, a najveća je bila u koza hranjenih mješavinom obaju krmiva (P<0,05). Razina glukoze bila je viša (P<0,05) u skupina hranjenih mješavinama u odnosu na skupine hranjene samo jednim krmivom, koje su bile međusobno slične. Koze čiji je obrok sadržavao samo AG imale su nižu (P<0,05) razinu ukupnih proteina i albumina u odnosu na sve ostale skupine. Osim razine Mg u serumu, koja je bila naglašeno snižena (P<0,05) u skupini hranjenoj isključivo s AG, preostali minerali u serumu bili su na sličnoj razini u svih skupina. Budući da su svi promatrani pokazatelji u krvi bili unutar raspona vrijednosti za zdrave koze, a nije bilo znakova trovanja taninom, zaključeno je da koncentracija tanina od 60 g/kg u hrani i unos od 1,4 g/kg tjelesne mase nije izazvala nikakve poremećaje zdravlja u pokusnih životinja.
Proantocijanidini, poznati kao kondenzirani tanini su jako rasprostranjeni u drvenastim biljkama, a pronađeni su i u hrani. Castanea sativa Mill. se dosta koristi za različite namjene, međutim malo ...je poznat njegov potencijal i moguća primjena u dijeti i terapiji. Dijelovi kestena kao što su; cijeli plod, srž ploda, vanjska smeđa kora ploda, crvena unutrašnja kora ploda, list, resa, ježura, kao i nova i stara kora drveta su ekstrahirani primjenom 50% etanola
kao ekstragensa. Sadržaj ukupnih fenola i flavonoida je određen primjenom standardnih kolorimetrijskih testova. Sadržaj ukupnih kondenziranih tanina je najviši u crvenoj unutrašnjoj kori 15,29%CE (vanilin test) i 3,12%CT (kiseli butanolni test). Visok sadržaj ukupnih fenolnih tvari i kondenziranih tanina je određen u ekstraktima rese, vanjske smeđe kore i nove kore drveta. Ekstrakti C. sativa Mill. mogu biti potencijalna sirovina koja sadrži prirodne tanine sa
mogućom primjenom u dijeti i terapiji.
Četiri različite koncentracije 0 (kontrola), 0.33, 0.67 i 1.33 mg/ml medija) ekstrakta slatkog kestena (Farmatan®, Tanin, Slovenija) korištene su za istraživanje učinka na kinetiku in vitro ...fermentaciju čiste celuloze (BWW 40, Rettenmaier i Söhne, Germany). Proizvodnja plina mjerena je 0, 2, 4, 6, 8, 10, 12, 24, 36, 48, 72 i 96 sati nakon početka inkubacije. Model „Gomperz“ je korišten kako bi se utvrdili parametri kinetike „B“ (ukupna potencijalna proizvodnja plina), „C“ (relativno vrijeme razgradnje) i „A“ (konstantno nestajanje u relativnom vremenu razgradnje). Prva i druga derivacija „Gomperz“ modela je korištena kako bi se izračunala maksimalna brzina fermentacije (MBF) i vrijeme maksimalnih brzina fermentacije (VMBF). U usporedbi s kontrolom (550.8 ml/g ST), ukupna potencijalna proizvodnja plina značajno se smanjila (p < 0.05) kada je dodano 0.33 i 0.67 mg Farmatana® u medij (473.0 ml/ST i 504.2 ml/ST, za svako posebno). Nasuprot tome, najviša razina Farmatana® (1.33 mg/ml medija) nije smanjila ukupnu potencijalnu proizvodnju plina. Maksimalna brzina fermentacije celuloze (21.4 ml/h) nastupila je 13 sati nakon inkubacije. Povećanje koncentracije Farmatana® smanjilo je MFR (p < 0.05) od 21.4 ml/h (kontrola) na 16.6 ml/h (0.33 mg/ml medija), 18.4 ml/h (0.67 mg/ml medija) i 10.5 ml/h (1.33 mg/ml medija). Farmatan® je značajno povećao (p < 0.05) TMFR. Povećanje je bilo najviše kada je u medij dodano 0.67 mg Farmatana® (29.2 h). Lag faza celuloze (4.4 h u kontroli) nije se značajno (p < 0.05) promijenila s povećanjem koncentracije Farmatana®.
Zračno onečišćenje ima velik učinak na oštećenje i smanjenje vitalnosti stabala obične jele (Abies alba Mill.). Značajna oštećenost jele posebno je vidljiva u Gorskom kotaru i to u Nacionalnom parku ...Risnjak. Za sakupljanje iglica izabrane su dvije lokacije: jedna na staništu Risnjak sa stablima oštećenosti 25 %, 45 %, 55 %, 75 % i 85 %, te druga na lokaciji Donja Dobra (kontrolna) s relativnom zdravim stablima, oštećenost 5 % do 10 %. Kao pokazatelji oštećenosti upotrijebljene su morfološke karakteristike tanina u stanicama iglica s obzirom na različite stupnjeve oštećenja krošanja, vrste i količina mikroelemenata u iglicama, te mikroelementi u pčelinjem medu. Svjetlosnim mikroskopom analizirani su oblici i smjer širenja tanina. Vrsta i količina mikroelemenata i radionuklida određivana je primjenom fluoroscencije X-zraka, EDXRF metodom. Također su provedena istraživanja medljikovca. Istraživanja su pokazala da su tanini dobar indikator praćenja oštećenja iglica. Njihove morfološke karakteristike korelirane su sa zastupljenošću mikroelemenata i stupnjem oštećonosti stabala. Medljikovac nije pokazao značajnu razliku u zastupljenosti mikroelemenata s obzirom na odabrane lokacije.
PDF
