The purpose of the investigation was to determine the use of water in grafted vines (Vitis vinifera L.) in dependence on the vine (Vitis sp.) rootstocks. The local vine variety 'Rebula' was grafted ...on three different rootstocks (Vitis sp.): (1) on the 'Rebula' (Vitis vinifera L.) vine itself, (2) on the rootstock 196/17 Castel' (Vitis vinifera 'Mourvedre' x Vitis rupestris '1202 Couderc') x Vitis riparia 'Gloire' and (3) on the rootstock 'Börner' (Vitis riparia x Vitis cinerea). Daily transpiration was calculated as a difference in the pot mass between the day of measurement and the previous day. Daily differences in the use of water were compared with leaf area and meteorological data (temperature, duration of sun light). Stem water potential (SWP) and, at the end of the trial, leaf area and mass of individual parts of plant (roots, shoot) were determined using destructive method. The dynamics of water used per leaf area unit showed the trend of reduction and the response to the changing meteorological conditions. No statistically significant differences in SWP, leaf area and water used were noticed between rootstocks, however, they existed in the final mass of shoot and roots.
Namen raziskave je bil določiti porabo vode pri enoletnih cepljenkah vinske trte (Vitis vinifera L.) v odvisnosti od podlage vinske trte (Vitis sp.). Lokalno vinsko sorto 'Rebula' smo cepili na tri različne podlage: (1) na samo sebe, 'Rebula' (Vitis vinifera L.), (2) podlago '196/17 Castel' (Vitis vinifera 'Mourvedre' x Vitis rupestris '1202 Couderc') x Vitis riparia 'Gloire' in (3) podlago 'Börner' (Vitis riparia x Vitis cinerea). Dnevna transpiracija je bila izračunana kot razlika v masi lonca z rastlino, med dnevom merjenja in predhodnim dnevom. Dnevne razlike v porabi vode smo primerjali z listno povr_ino in meteorolo_kimi podatki (temperatura, sončno obsevanje). Določili smo vodni potencial stebla (SWP), na koncu poskusa pa, z destruktivno metodo, listno povr_ino in maso posameznih delov rastlin (korenine, poganjek). Dinamika porabe vode na enoto listne povr_ine je pokazala odziv na spremenljive meteorolo_ke razmere in trend zni_evanja. Med podlagami nismo opazili statistično značilnih razlik v vodnem potencialu stebla, listni povr_ini in porabi vode, statistično značilne razlike med podlagami so obstajale le v končni masi poganjka in korenin.
Studiju vodenog režima biljaka ozračenih inonizirajućim zračenjem bilo je dosad posvećeno vrlo malo. pažnje. Literatumi podaci za crveni luk nisu bili nađeni.
Autori su utvrdili da ionizirajuće ...zračenje (100 r, 500 r, 1000 r) utječe na transpiraciju nadzemnog dijela crvenog luka u čitavom toku ontogeneze. Oni su također zabilježili promjene u dnevnoj dinamici transpiracije. Krivulje intenziteta transpiracije, od početka do kraja vegetacijskog perioda, uglavnom su pokazivale pad, kako u kontrolnih biljaka tako i u biljaka izraslih iz lukovica koje su bile ozračene »nižim« dozama. U biljaka ozračenih dozom od 1000 r intenzitet transpiracije bio je, međutim, mnogo puta viši. Krivulje koje karakteriziraju dnevni tok transpiracije pokazivale su u kontrolnih biljaka tendenciju krivulja s jednim šiljkom s opodnevnim minimumom. Ionizirajuće X-zračenje utjecalo je, međutim, na dinamiku dnevne transpiracije u tolikoj mjeri da se dobivene krivulje nisu mogle protumačiti.
Nedostatak biljnih hranjiva je veliki problem za poljoprivredu. Zbog njihove bitne uloge u ključnim metaboličkim procesima biljaka, nedostatak hranjiva smanjuje fotosintezu i remeti učinkoviti rad ...fotosintetskog sustava. U ovome radu smo mjerili izmjenu plinova kod graha u uvjetima nedostatka N, P, K, Mg i Fe. Pokus je bio postavljen kao hidropon, plutajući sistem u 6 hidroponskih kada. Svaka hidroponska kada sadržavala je 10 biljaka, te je bila ispunjena modificiranom Hoaglandovom hranjivom otopinom. Jedna grupa biljaka je uzgajana u kompletnoj hranjivoj otopini (kontrola), dok je kod drugih tretmana nedostajalo neko određeno hranjivo: N, P, K, Mg ili Fe. Tijekom pokusa mjereni su parametri izmjene plinova: stopa fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), provodljivost puči za H2O (gs), te intercelularna koncentracija CO2 (Ci). Pri završetku pokusa određen je sadržaj hranjiva u biljnome materijalu. Nedostatak hranjiva statistički je značajno utjecao na sve izmjerene fotosintetske parametre, a vizualni simptomi ukazuju da nedostatak različitih hranjiva različito utječe na fotosinetski sustav. Nedostatak K smanjuje provodljivost puči i povećava otpor mezofila za difuziju CO2 i/ili RubisCO aktivnost. Nedostatak N i Mg je utjecao na sintezu klorofila i ubrzavao starenje listova. Nedostatak P manje je naštetio parametrima izmjene plinova vjerojatno zbog zaštitnog mehanizma smanjene površine lista. Sadržaj Fe u sjemenu bio je dovoljan za održavanje fotosintetskog sustava tijekom rane faze razvoja.
PDF
