Središnju tematiku želje i erotske strasti prožimaju usporedni i suprotni motivi melankolije i manjka (uskrate). Ova dihotomija prisutna je na svim razinama pisanja i poetike Marguerite Duras – od ...tematike preko naracije, retorike i stila do višeslojne metaforičnosti. Polazište njezina umjetničkog, „ženskog”, pjesničkog rukopisa (écriture) u drugačijem je, uzajamnijem odnosu između tijela (osjeta, emocija) i jezika, imaginarnog i simboličkog, slike i riječi, doslovnog i svih prenesenih značenja – u tekstu. To se očituje u ovom lirskom, avangardnom, ujedno modernom i antimodernom opusu na križanju proze i poezije, kao i u eksperimentalnom, novovalnom filmu 1960-ih i 1970-ih. U srži „poetike žudnje” nalazi se dihotomičan odnos suprotnosti, ali i razmjene između osjetilnosti i spoznaje, ljubavi i boli. Ključ je te poetike sljubljivanje i interakcija antinomija koje ipak ostaju – razlike (kao što su muško i žensko, Istok i Zapad, strast i melankolija, „život” i „art”...). „Ženska” žudnja preobražava se u gestu unutrašnjeg egzila i subverzije subjekta prema povijesnom determinizmu, autoritarizmu društvene moći i ratia. Motivima erotske strasti i ljubavi pridružuju se bol zaborava i bol pamćenja. Pismo je semiotizirana interpretacija iskustva, odnos nesvjesnoga i jezika. Želja i strast kao najjači élan vital antipod su potištenosti i osjećaju kontingencije. Žudnja i tjeskoba dva su pola graničnog, paradoksalnog pisma „ženske razlike” (border writing). U prostoru između tjelesnosti i semiotike, osobne i rodne povijesti, ljubav i pismo, etika i filozofija, poetika i jezik ponašaju se kao uzajamne metafore.
Ekonomska i financijska kriza koja je poharala Europu 2008. godine različito se odrazila na pojedine skupine stanovništva. Rast nezaposlenosti posebno je zabilježen kod mladih, a kod starijih radnika ...mnogi koji su zbog krize ostali bez posla nisu bili u mogućnosti ponovno pronaći zaposlenje. Stoga se kao opcija za aktivno sudjelovanje u svijetu rada za obje skupine javlja samozapošljavanje. Ovaj rad je posvećen upravo istraživanju samozapošljavanja ovih dviju skupina u zemlji koja je zabilježila jednu od najvećih i najdugotrajnijih posljedica krize – Hrvatskoj. Osnovni cilj je istražiti razlike u tranziciji ka samozaposlenosti mladih i starih, u razdoblju prije i tijekom krize, razmatrajući dva odvojena procesa: (i) samozapošljavanje iz nužde (kojem prethodi stanje nezaposlenosti) i (ii) samozapošljavanje zbog prilike (kojem prethodi stanje zaposlenosti). Istraživanje je provedeno temeljem EU podataka Ankete o radnoj snazi. Osnovni rezultati pokazuju da samozapošljavanje iz nužde dominira za obje dobne skupine, pri čemu je posebno izraženo za starije, dok je samozapošljavanje zbog prilike donekle izraženije kod mlađe populacije. Međutim, kriza negativno utječe na oba tipa samozapošljavanja. Dekompozicija jaza – primjenom Fairlie i Blinder-Oaxaca metodologije – pokazuje da se jaz u slučaju samozapošljavanja zbog nužde između ove dvije podskupine tijekom krize povećava, dok se u slučaju samozapošljavanja zbog prilike taj jaz smanjuje. Dodatno ispitivanje prediktora važnih za utvrđivanje hoće li mlada nezaposlena osoba postati samozaposlena ili zaposlenik tijekom razdoblja krize pokazuje da se zajedničke karakteristike odnose na udio zaposlenih odraslih osoba i udio djece u kućanstvu.
U radu se polazi od pretpostavke da se tranzicijski model
nije uspio uobličiti u koherentnu teoriju niti da može
dostatno objasniti procese demokratskih tranzicija,
osobito onih u postkomunističkim ...društvima. U analizi
relevantnosti tranzicijskoga modela u postkomunističkom
kontekstu propituju se njegove temeljne pretpostavke i
identificiraju se razlike između južnih i postkomunističkih
tranzicija. Budući tranzicijski model zanemaruje strukturne
preduvjete i sociokulturne činitelje, izmiču mu specifični
uzroci i priroda promjena. Naglašavanjem uloge aktera i
normativno institucionalnom definicijom demokracije
značenje i sadržaj demokracije reduciraju se na političku
razinu. Istodobno se zanemaruju opseg i dubina promjena,
koje u postkomunističkim društvima znatno nadmašuju razinu
političke promjene. Usporedbom južnih tranzicija s postkomunistič
kima vidi se mnogo više različitosti koje je teško
međusobno uspoređivati nego sličnosti čija bi komparacija
bila korisna. Zaključuje se da je proces tranzicije postkomunistič
kih društava autohton i bitno drugačiji proces od južnih
tranzicija te da se teorijski okvir tranzicijskoga modela pokazuje
preuskim za njegovo objašnjenje, za što je potreban
drugačiji i znatno širi teorijski pristup.
U radu se raspravlja o vanjskim i unutrašnjim determinantama koje utječu na promjene u sustavu socijalne sigurnosti u Hrvatskoj. Pri opisu vanjskih determinanti polazi se, najprije, od identifikacije ...društvenih okolnosti koje su oblikovale zajedničke stupove poslijeratnih socijalnih država, a potom od identifikacije promjena koje su te stupove ozbiljno narušile: promjene u strukturi stanovništva, obiteljskim trendovima i obrascima zapošljavanja. Hrvatska je, osim zajedničkih tranzicijskih problema, obilježena još trima specifičnim pojavama: ratom i njegovim posljedicama, utjecajem stvaranja nacionalne države te specifičnim društvenim pojavama s osobinama odgođene demokracije i neuspješne europske integracije. Koordinate hrvatske socijalne situacije obilježene su nepovoljnim makroekonomskim okruženjem, velikom nezaposlenošću i nereguliranim radom, većom nejednakošću no u nizu drugih zemalja, problemima u preobrazbi mirovinskog sustava itd. U zaključnim razmatranjima polazi se od činjenice velikih, ali teško promjenljivih socijalnih izdataka, nužnosti veće koordinacije između reformi pojedinih socijalnih sektora, važnosti obnove društvenog konsenzusa, opasnostima privatizacije te smanjenju ovlasti države, ali i zadržavanju njezine temeljne društvene odgovornosti u procesu decentralizacije i procesu aktiviranja svih društvenih potencijala itd.
Ovaj rad ističe značaj paketa tranzicije u zemljama koje tranformišu kapital iz društvenog u državno, a potom u privatno vlasništvo.Uspostava korporativnog upravljanja u privatiziranim društvima ...kapitala sa disperziranom vlasničkom strukturom, sitnih doničara uposlenika, vanjskih dioničara, većinskih domaćih i stranih vlasnika sa primjenom administrativno-pravne regulative.
Dužnosti, obaveze i prava aktera u korporativnom upravljanju (skupština dioničara, upravni/nadzorni odbor i uprava) koje imaju direktan odraz na efikasnost korporativnog upravljanja društvom kapitala.
Kapitalizacija znanja je pokretač ekonomije znanja. Ti se procesi odvijaju inovacijama uključujući znanstvena istraživanja s tehnološkim inovacijama i patentima i njihovom komercijalnom ...eksploatacijom. U radu se razmatra kapitalizacija znanja u zemljama tranzicije putem: a) broja patenata, b) stope i strukture financiranja znanstvenih i razvojnih istraživanja i c) ljudskih resursa u znanosti i tehnologiji – uspoređeno s razvijenim europskim zemljama i globalnim trendom s vodećim zemljama svijeta. Utvrđena je nepovoljna pozicija tranzicijskih zemalja i Hrvatske te su predložena sistemska rješenja.
U radu se promatra utjecaj dvaju velikih društveno-političkih procesa:
procesa tranzicije i procesa približavanja Europskoj uniji na razvoj maloprodaje u Republici
Hrvatskoj. U kontekstu tih procesa ...autorice analiziraju povijesne, gospodarske, političke i
društvene okolnosti koje su prethodile uključivanju hrvatske maloprodaje u aktualne
trgovinske tijekove. U sklopu toga u radu se želi definirati koji su razlozi transformacije
Hrvatske iz trgovinski snažne zemlje (kakva je bila u razdoblju feudalizma) u nisko konkurentnu
tranzicijski slabije razvijenu zemlju. Također se analizira i aktualno stanje u maloprodaji
koje karakterizira ulazak inozemnih maloprodavača, procesi koncentracije,
povezivanje s proizvodnim sektorom, promjena strukture potrošnje te zaštita potrošača, što
sve treba pravno urediti u cilju pripreme za punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj
uniji.
Tekst se bavi mogućnostima i dvojbama unutarnjeg problematiziranja i dokumentiranja "stanja tranzicije" hrvatske kulture u uvjetima prebacivanja međunarodne pozornosti s problema "nacionalizama i ...antagonizama" prema novim interesima postsocijalističkih studija. Primjerom jednog simbolički markantnog kulturalnog događaja upućuje se na nužnost temeljnih promjena kritičkih i analitičkih perspektiva s obzirom na novonastala značenjska zamućenja i inverzije te upletanje medijskog i popularnokulturalnog segmenta u tradicionalni sustav hrvatske političke kulture.
PDF
