U radu se sustavno propituje preobrazba najvećeg proizvođača čelika u Bosni i Hercegovini iz državnog poduzeća u privatnu tvrtku u vlasništvu stranog kapitala. Istražuju se posljedice tranzicije na ...industrijske odnose, učinci novog načina upravljanja na radne uvjete u tvrtki te promijenjena uloga radničkih sindikata. Razmatra se u kojoj se mjeri nalazi mogu smatrati uobičajenim posljedicama neumoljivog prodiranja kapitalizma i privatizacije diljem istočne Europe. Na početku rada donosi se kratak pregled povijesnog i političkog konteksta tranzicijskih gospodarstava. Slijedi kratak pregled opće povijesti čelične industrije, posebice one u Jugoslaviji te Bosni i Hercegovini, zajedno s opisom glavnih obilježja industrijskih odnosa. Potom se pozadina studije slučaja predočava putem kratke povijesti Mittal Steela i izazova njegova restrukturiranja u trazicijskome postkomunističkom razdoblju. To čini osnovu za analizu kojom se propituje utjecaj privatizacije na industrijske odnose u tvrtki s naglaskom na snagu novog menadžmenta i njegove kulture, popratne učinke na radne ugovore, uvjete rada i promijenjenu ulogu radničkih sindikata. Zaključno se raspravlja o tome u kojoj mjeri različite teorije postkomunističkog kapitalizma mogu objasniti te promjene.
Iako se FDI tokovi u većini post-socijalističkih zemalja temelje na razvoju njihove tržišne transformacije, najveći obujam usmjeren je u višegradske zemlje koje se općenito percipiraju kao ...natprosječno uspješne u privlačenju stranih ulagača. U radu se analizira kako priljev izravnih stranih ulaganja u Češku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku doprinosi potencijalu rasta produktivnosti rada tijekom razdoblja 2010.-2016. Analiza udjela pomaka podataka OECD-a unutar 11 ključnih sektora rastavlja determinante produktivnosti rada i utvrđuje doprinos potencijalu rasta produktivnosti rada. Rezultati se tumače na temelju sektorskog, konkurentskog i rezidualnog učinka. Nalazi su pokazali da nema značajnih razlika u produktivnosti između ekonomija, no lokalizacija stranog kapitala u tehnološki intenzivne industrije ne vrši pritisak na progresivni rast produktivnosti. Smanjeni priljevi stranog kapitala, u prosjeku za 8% iz svih sektora unutar regije, u svakoj zemlji potaknuti su različitom industrijom. Rezultati su također pokazali atraktivniju strukturu sektora za poticanje priljeva stranog kapitala u zemlju češkog i mađarskog gospodarstva. Predstavljeni pristup pridonosi pitanju složenosti lokalizacije izravnih stranih ulaganja i sposobnosti zemalja da preuzmu prisutnost stranog kapitala. Navedene preporuke razmatraju gospodarske propise vezane uz pandemijsku situaciju u 2020. godini.
Using a fixed effect multivariate panel logit econometric model and taking possible endogenity problem into account, we test the hypothesis that foreign bank participation contributes to decrease in ...banking crises in transition economies in 1990-2006. The results suggest that foreign bank participation decreases the possibility of banking crises, controlling for other factors that may cause banking crises. This paper contributes to the literature by presenting the first empirical evidence on the negative relationship between the actual level of foreign bank presence (or foreign bank concentration) and banking crises for transition countries.
Studija pokušava procijeniti utjecaj ljudskog razvoja i kvalitete upravljanja na
dugoročno ekonomsko blagostanje. Osnovni prijedlog analize je da gospodarski
rast i/ili razvoj ne mogu biti mjera ...vrijednosti ekonomske uspješnosti. Zbog toga je
Indeks ekonomskog prosperiteta koji je razvio “Legatum Institute” zavisna
varijabla linearnog logaritamskog modela koji se u ovom radu procjenjuje. Osim
toga, mjerenje ekonomske dobrobiti, kvalitete (javnog) upravljanja, koje je u
određenom razdoblju neoklasična ekonomija ignorirala, smatra se važnim
inputom za ljudski razvoj. Uzimajući ove dvije varijable u istraživački centar,
studija uočava porast prosperiteta (blagostanja) 31 tranzicijske ekonomije koja je
postigla intenzivan razvoj nakon 2000-ih od 2007. do 2020. godine. Tranzicijska
gospodarstva odabrana su zbog brzog razvoja i snažnih učinaka na dobrobit koje
su postigle tijekom milenija. Dakle, glavna hipoteza istraživanja je da tranzicijska
gospodarstva imaju visok ljudski razvoj i kvalitetno javno upravljanje koje stvara
ekonomski prosperitet. Primjenom ovog istraživačkog pitanja, testova ovisnosti
presjeka i homogenosti nagiba, testova jediničnog korijena i kointegracijskih
testova, autor je proveo odabir optimalnog vremenskog pomaka prije utvrđivanja
dugoročne međuovisnosti. Nalazi sveobuhvatne analize otkrivaju da oba pokazatelja
povećavaju gospodarski prosperitet tako što dugoročno utječu na njih i neka
odstupanja su poboljšana.
Tijekom krize, postalo je očigledno da je vrsta kapitalizma kojeg neki zovu financijski kapitalizam, a koji je postao dominantan u razvijenom svijetu tijekom posljednjih dvadeset ili trideset godina, ...prouzročio je tu krizu, odnosno ne može je u potpunosti prevladati ili, u najboljem slučaju, ne može je se u potpunosti osloboditi. Rast dugova, kredita, financiranja općenito, mijenjanje ponašanja financijskih institucija i bankara, trgovaca, financijera, njihovog vrlo kratkoročno usmjerenog horizonta, sa svojim ogromnim bonusima, velikom dobiti banaka, za kapitalizam neprihvaćeni moral su samo neke od stvari, koje izlaze na površinu. Kako je financijska kriza započela i proširila se na cijeli svijet; kako je to utjecalo na tranzicijska gospodarstva bivše Jugoslavije, što je teorijski ili ideološki temelj kapitalizma koji smo imali, što je moralnost kapitalizma ili tržišne ekonomije – pitanja su koja su dotaknuta u prvom dijelu ovoga rada. Na kraju, kao i u zaključku rada, tu su misli i / ili ideje o promjenama u kapitalizmu koje se mogu očekivati. Financijske reforme su ključne za razvijeni svijet i one mogu pokrenuti dublje promjene. Međutim, takve financijske reforme tranzicijskim gospodarstvima nisu ni bitne ni dovoljne, jer je upravo financijskom krizom dodatno istaknuta ozbiljnost problema s kojima su suočeni i poteškoćama u njihovu prevladavanju, daleko većim i ozbiljnijim od onoga što se prethodno mislilo. Njihovi problemi su uglavnom problemi realnog sektora njihovih gospodarstava.
Razinu mobilnosti kapitala mjerimo slijedeći Feldsteinai Horioku (1980) koji kažu da mjerenje razmjera do kojeg su državne stope štednje i ulaganja korelirane, ukazuje na stupanj financijske ...integracije u svjetsku ekonomiju. I dok su neočekivano zaključili da postoji visok stupanj pozitivne korelacije između štednje i ulaganja u razvijenim OECD ekonomijama, kasnija empirijska istraživanja na uzorku manje razvijenih zemalja, pokazala su manju korelaciju štednje i ulaganja. Koncentrirajući se na odrednice ulaganja u tranzicijska gospodarstva koje bi mogle objasniti sada konvencionalne, zbunjujuće Feldstein-Horioka rezultate za tranzicijska gospodarstva, bili smo prvi koji su razmotrili novčane pošiljke kao moguće objašnjenje. Rezultati panelne analize idu u prilog hipotezi o mobilnosti kapitala u tranzicijskim gospodarstvima za period od 1995-2007. Vrlo značajan učinak novčanih pošiljaka na ulaganja podržava našu tvrdnju da je značajan udio primljenih novčanih pošiljaka usmjeren ka ulaganju u tranzicijska gospodarstva.
Koristeći multivarijatni panelni logit ekonometrijski model s fiksnim učinkom i uzimajući u obzir mogući problem endogenosti, testirali smo hipotezu da participacija stranih banaka doprinosi ...smanjenju bankarskih kriza u tranzicijskim gospodarstvima u periodu od 1990-2006. Rezultati ukazuju na to da participacija stranih banaka umanjuje mogućnost za bankarske krize kontrolirajući ostale faktore koji takve krize mogu uzrokovati. Ovaj rad doprinosi literaturi tako što predstavlja prve empirijske dokaze negativnog odnosa stvarne razine prisustva stranih banaka (koncentracije stranih banaka) i bankarskih kriza u tranzicijskim gospodarstvima.
Kako globalna turistička djelatnost
postaje sve konkurentnija, destinacije sve više traže
nove izvore konkurentske prednosti. Posljednjih
godina ideja stvaranja marke (brand) za neku
destinaciju ...privukla je mnogo pozornosti, kako
među marketinškim stručnjacima koji se time bave
znanstveno, tako i među praktičarima. Mnogi od
njih smatraju da je proces stvaranja marke za neku
destinaciju (branding) snažan instrument
upravljanja marketingom, u situacijama kad treba
ponovo stvoriti marku neke destinacije, kao i kod
restrukturiranja, repozicioniranja i čak strateškog
upravljanja destinacijom. S obzirom na svoje
karakteristike, stvaranje marke destinacije smatra
se posebno pogodnim za zemlje središnje i istočne
Europe, u njihovom nastojanju da ožive imidž
svoje zemlje i turizma. Ovaj rad ispituje slučaj
Hrvatske kao turističke destinacije na Mediteranu
i zemlje u tranziciji, kako bi se vidjelo da li se za
njeno repozicioniranje na tržištu koristi metoda
holističkog stvaranja marke destinacije. Rezultati
upućuju da turistička djelatnost u Hrvatskoj
deklarativno nastoji koristiti elemente holističkog
stvaranja marke destinacije, no u realnosti je to
prilično drugačije. Zanimljivo je da rezultati ove
studije upućuju kako upravo elementi koji čine
poželjnim primjenu koncepta stvaranja marke destinacije u tranzicijskim zemljama, gotovo
onemogućuju to u praksi.
Cilj ovog rada je istražiti bitne osobine i način funkcioniranja mehanizma monetarnog prijenosa u Republici Hrvatskoj. Da bi se empirijskim putem procijenio utjecaj provođenja monetarne politike na ...realni sektor u Hrvatskoj, izvršena je analiza vremenskih serija koja uključuje test jediničnih korijena, vektorsku autoregresiju, kointegraciju Johansenovom metodom, Grangerov test uzročnosti te model korekcije odstupanja. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da je monetarna politika Republike Hrvatske u tranzicijskom razdoblju značajno utjecala na realni sektor regulacijom novčane mase i deviznog tečaja. Oni također potvrđuju da monetarna politika u Republici Hrvatskoj ne utječe na realnu ekonomsku aktivnost kroz kanal kamatne stope. Budući da se u Europskoj uniji monetarni prijenos na realni sektor uglavnom odvija putem kamatnih stopa, pokazana bi kratkoročna neelastičnost gospodarstva na promjene kamatnih stopa mogla predstavljati problem prilikom ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju. Hrvatska bi ekonomija mogla ili ne reagirati na europske kamatne stope ili bi monetarni prijenos kanalom kamatne stope mogao biti nesimetričan. Međutim, jednom kad se Hrvatska pridruži EMU-u, visoka bi eurizacija hrvatskog gospodarstva mogla pomoći uspostavljanju kamatnog kanala.
PDF
