Epistemička uvjerenja su uvjerenja o prirodi znanja i načinima stjecanja znanja te su važan prediktor kako procesa, tako i ishoda učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi u kolikoj su mjeri ...epistemička uvjerenja povezana s ciljevima postignuća i pristupima učenju matematike te utvrditi imaju li ciljevi postignuća medijatorsku ulogu u povezanosti epistemičkih uvjerenja s pristupima studenata učenju u kontekstu učenja matematike na visokoškolskoj razini. Istraživana su dva aspekta epistemičkih uvjerenja – neadaptivno uvjerenje o jednostavnosti znanja i adaptivno uvjerenje o evaluaciji znanja. Dimenzija jednostavnosti znanja odnosi se na koncepciju znanja kao kontinuuma koji nastaje akumulacijom činjenica, za razliku od poimanja znanja kao visoko povezanih i međuzavisnih koncepata, dok se evaluacija znanja odnosi na uvjerenja o tome kako se mogu provjeriti različite informacije, uključujući i korištenje dokaza. U istraživanju su sudjelovala 333 studenta prve godine elektrotehnike i računarstva koji su ispunjavali upitnik koji se odnosio na kolegij iz matematike i koji je obuhvaćao mjere epistemičkih uvjerenja, ciljeva postignuća te pristupa studenata učenju. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su uvjerenja o jednostavnosti znanja negativno, a uvjerenja o evaluaciji znanja pozitivno povezana s učinkovitim motivacijskim i kognitivnim procesima pri učenju. Pritom, u skladu s hijerarhijskim modelom ciljeva postignuća, ciljevi postignuća predstavljaju značajne medijatore odnosa epistemičkih uvjerenja i pristupa studenata učenju matematike. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je tijekom nastave važno poticati adaptivna epistemička uvjerenja ukazivanjem na vrijednost poznavanja teorije te poticanjem integracije i praktične primjene stečenih znanja.
Epistemička uvjerenja su uvjerenja o prirodi znanja i načinima stjecanja znanja te su važan prediktor kako procesa, tako i ishoda učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi u kolikoj su mjeri ...epistemička uvjerenja povezana s ciljevima postignuća i pristupima učenju matematike te utvrditi imaju li ciljevi postignuća medijatorsku ulogu u povezanosti epistemičkih uvjerenja s pristupima studenata učenju u kontekstu učenja matematike na visokoškolskoj razini. Istraživana su dva aspekta epistemičkih uvjerenja - neadaptivno uvjerenje o jednostavnosti znanja i adaptivno uvjerenje o evaluaciji znanja. Dimenzija jednostavnosti znanja odnosi se na koncepciju znanja kao kontinuuma koji nastaje akumulacijom činjenica, za razliku od poimanja znanja kao visoko povezanih i meduzavisnih koncepata, dok se evaluacija znanja odnosi na uvjerenja o tome kako se mogu provjeriti različite informacije, uključujući i korištenje dokaza. U istraživanju su sudjelovala 333 studenta prve godine elektrotehnike i računarstva koji su ispunjavali upitnik koji se odnosio na kolegij iz matematike i koji je obuhvaćao mjere epistemičkih uvjerenja, ciljeva postignuća te pristupa studenata učenju. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su uvjerenja o jednostavnosti znanja negativno, a uvjerenja o evaluaciji znanja pozitivno povezana s učinkovitim motivacijskim i kognitivnim procesima pri učenju. Pritom, u skladu s hijerarhij skim modelom ciljeva postignuća, ciljevi postignuća predstavljaju značajne medijatore odnosa epistemičkih uvjerenja i pristupa studenata učenju matematike. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je tijekom nastave važno poticati adaptivna epistemička uvjerenja ukazivanjem na vrijednost poznavanja teorije te poticanjem integracije i praktične primjene stečenih znanja.
Prema rezultatima prethodnih istraživanja, matematička anksioznost je važna odrednica nižeg postignuća iz matematike među srednjoškolcima. Iako matematička anksioznost utječe na oba spola, neki ...nalazi govore da su djevojke sklonije njezinom pokazivanju, ali ne objašnjavaju kako doprinos različitih dimenzija anksioznosti ovisi o interakciji spola učenika i manifestacija motivacije za učenje matematike. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učinak spola između matematičke anksioznosti i matematičkoga postignuća posredovanih motivacijom za učenje matematike kod srednjoškolaca. Uzorak je činilo 514 srednjoškolaca iz Srbije (45,3 % učenika), u dobi od 15 do 19 godina. Instrumenti koji su korišteni u istraživanju bili su Upitnik matematičke anksioznosti i Ljestvica motivacije za učenje matematike, dok je matematičko postignuće mjereno kao prosjek ocjena iz matematike na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Rezultati moderirane analize medijacije ukazali su na negativan doprinos matematičke anksioznosti postignuću kod oba spola, uz potpuno posredovanje zadovoljstva kod učenika i djelomičnim posredovanjem zadovoljstva i korisnosti kod učenica. Na temelju analize dobivenih rezultata može se zaključiti da je nužno primijeniti različite strategije motivacije za prevladavanje matematičke anksioznosti, što ovisi o spolu učenika.
The aim of the study was to explore pre-service primary school teachers' motivational beliefs about mathematics in the light of the expectancy-value theory. We wanted to find out to what extent the ...motivational beliefs of pre-service teachers are related to their previous experiences in mathematics and to their engagement in learning mathematics and mathematics anxiety. The participants were 237 pre-service primary school teachers in their first year of study. They completed a mathematics exam and a questionnaire on their motivational beliefs (self-efficacy and subjective value), previous experiences in mathematics (level of high school math program, mathematics competencies, epistemic beliefs and achievement goals during high school), engagement and mathematics anxiety. The results of hierarchical regression analyses show that previous experiences with mathematics are important predictors of self-efficacy and subjective value. Furthermore, motivational beliefs are significant predictors of the pre-service teachers' engagement in learning mathematics and mathematics anxiety, along with their previous experiences with mathematics. The results are in line with the expectancy- -value theory and indicate that it is important to foster the development of adaptive beliefs about mathematics during the initial education of pre-service teachers.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati motivacijska uvjerenja učenika vezana uz aritmetiku i geometriju u skladu s postavkama teorije očekivanja i vrijednosti nakon svladavanja nastavnih sadržaja ...predviđenih za četvrti razred osnovne škole. Upitnicima su prikupljene procjene učenika o samoefikasnosti i subjektivnoj vrijednosti te procjene težine i preferencije učenika za aritmetiku, odnosno geometriju. Utvrđeno je da nema statistički značajnih razlika u procjeni subjektivne vrijednosti između geometrije i aritmetike, kao ni u
procjeni samoefikasnosti u tim područjima. Obrasci povezanosti motivacijskih uvjerenja ipak ukazuju na to da učenici formiraju svoja uvjerenja specifično za svako od ovih područja. Rezultati također pokazuju da većina ispitanih učenika jednako želi učiti aritmetiku i geometriju, ali da učenici preferiraju ono područje koje smatraju lakšim.
Ovim istraživanjem želio se ispitati učinak vrste povratnih informacija (feedback-a) na učenje i motivaciju djece s teškoćama u učenju matematike. Procijenjena je izvedba 76-ero djece - polaznika ...petih razreda na zadacima računanja, kao i njihova motivacija za rješavanje matematičkih zadataka, s obzirom na vrstu povratne informacije: trenutnu korektivnu povratnu informaciju te odgođenu konvencionalnu povratnu informaciju. Rezultati istraživanja pokazali su da su djeca imala značajno bolji rezultat kada im je bila pružena trenutna korektivna povratna informacija, nego kada im je pružena odgođena konvencionalna povratna informacija. Rezultati također ukazuju da pružanje trenutne povratne informacije povećava motivaciju učenika za rješavanje zadataka. S druge strane, pružanje odgođene povratne informacije imalo je negativan utjecaj na motivaciju, kao i na izvedbu u rješavanju matematičkih zadataka. Rezultati također pokazuju da su prisutnost matematičkih teškoća i prethodna razina razvoja matematičkih vještina bili značajni prediktori kasnije uspješnosti u rješavanju vremenski ograničenih zadataka, što, međutim, nije bio slučaj s promjenama u motiviranosti učenika.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost ulaganja truda u učenje matematike s osobinama ličnosti studenata, njihovim uvjerenjima o znanju i o samoefikasnosti u matematici te s njihovim ...ciljevima postignuća. Kao pokazatelji ulaganja truda u učenje matematike korištene su samoprocjene studenata o tome koliko truda posvećuju pojedinim aspektima učenja matematike te broj sati koje tjedno utroše na učenje matematike. U istraživanju je sudjelovalo 200 studenata druge godine tehničkih fakulteta koji su ispunjavali upitnik kojim su ispitane njihove osobine ličnosti prema petofaktorskom modelu, njihova uvjerenja o znanju u matematici (uvjerenja o jednostavnosti znanja i o evaluaciji znanja), uvjerenja o samoefikasnosti u matematici te njihovi ciljevi postignuća. Također su prikupljeni podaci o njihovu prethodnom postignuću u matematici. Rezultati pokazuju da su ciljevi postignuća i uvjerenja studenata, kao i prethodno postignuće studenata, značajno povezani sa samoprocjenom ulaganja truda. Za razliku od toga, uz broj sati uložen u učenje matematike vezuje se drugačiji obrazac povezanosti. S brojem sati uloženih u učenje povezani su ciljevi postignuća te osobina savjesnosti. Teorija ciljeva postignuća pokazala se osobito primjenjivom u objašnjavanju dijela individualnih razlika u ulaganju truda.
PDF
