U radu se prikazuje pregled povijesti zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova na hrvatskom prostoru od prapovijesti do suvremenoga doba. Na temelju relevantne literature i periodika ...prikazuje se razvoj skrbi za bolesne i nemoćne na ovom prostoru od najranijega doba. Prikazani podatci u ovom radu prilog su istraživanju sustavne povijesti hrvatskoga zdravstvenoga sustava.
This paper presents an overview of the history of healthcare and the development of health institutions in Croatia from prehistory till today. The developments in providing care for the sick and infirm in these lands are described based on relevant literature and periodicals. The presented data is a contribution to the research of the systematic history of the Croatian health system.
Cilj. Cilj je rada predstaviti Izjave o pravima (engl. Rights Statements) i mogućnosti koje nude za označivanje autorskopravnog statusa građe koja je dostupna u digitalnim zbirkama baštinskih ...ustanova te opisati provedenu implementaciju Izjava o pravima u Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Pristup/metodologija. U prvom se dijelu rada pregledom literature pojašnjava važnost autorskog prava za poslovanje baštinskih ustanova u digitalnom okruženju te se definira problem povezan s označivanjem statusa autorskog prava u digitalnim zbirkama. U drugom dijelu rada opisuju se izjave o pravima i analizira se njihov odnos s Creative Commons licencijama. U trećem dijelu rada prikazuje se implementacija Izjava o pravima u Digitalne zbirke NSK-a i daju se primjeri njihova korištenja.
Rezultati. Označivanje autorskopravnog statusa digitalnih objekata u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova iznimno je važno za njihovo zakonito daljnje korištenje. Primjena standardiziranih Izjava o pravima olakšava baštinskim ustanovama označivanje statusa autorskog prava te korisnicima nudi razumljive informacije o mogućnostima njihovog korištenja.
Društveni značaj. Označivanje statusa autorskog prava digitalnih objekata dostupnih u sklopu digitalnih zbirki baštinskih ustanova iznimno je važno za prenošenje informacija najširoj skupini korisnika o mogućnostima daljnjeg korištenja dostupnih objekata.
Originalnost/vrijednost. U hrvatskoj literaturi prvi se put obrađuje tema Izjava o pravima i njihova implementacija u hrvatsku baštinsku ustanovu.
Zaštita kulturnoga dobra u izvanrednim situacijama provodi se u različitim područjima te ovisi o nizu informacija i postupaka koji ne nastaju isključivo unutar područja kulture. Različite dionike i ...postupke povezuju dokumentacija i dokumentiranje, a to su ujedno temeljni aspekti poslovanja AKM ustanova (arhivi, knjižnice i muzeji). Induktivnom analizom literature međunarodnih smjernica i hrvatskoga pravnoga okvira u ovom je radu analizirana uloga dokumentacije i preporučeni modeli dokumentiranja u izvanrednim situacijama. Zaključeno je da je uloga dokumentiranja u izvanrednim situacijama prepoznata kao važna, ali nedostatno raščlanjena te da su pojedini aspekti, poput dokumentiranja digitalnoga kulturnoga dobra tijekom izvanredne situacije, zanemareni. U završnom dijelu rada izdvojena su područja u kojima je potrebno provesti daljnja istraživanja.
Apostrofiranje važnosti suradnje s lokalnom zajednicom recentan je i u domaćemu znanstvenom prostoru relativno neistražen oblik pozicioniranja odnosa obitelji i škole u širemu egzosustavu i ...makrosustavu unutar kojih se taj odnos razvija. Cilj je ovoga rada analizirati kontradiktorna očekivanja kojima su pedagozi u procesu suradnje obitelji, škole i lokalne zajednice izloženi. Konkretnije, nakon analize nesklada između teorijskih i zakonskih artikulacija suradnje s lokalnom zajednicom i praktičnih ograničenja koja se u implementaciji tih artikulacija javljaju, u radu se razmatra odgovornost pedagoga za prepoznavanje specifičnih potreba obitelji u suradnji s lokalnom zajednicom spram sanacijsko-deficitnoga percipiranja obitelji koje je pritom lako demonstrirati, kao i imperativnost teorijskih zahtjeva za tijesnim povezivanjem obitelji, škole i lokalne zajednice spram menadžersko-koordinacijske uloge koju pedagozi pritom, uslijed kontekstualnih ograničenja, mogu preuzeti na sebe. Zaključni dio rada nudi smjernice za daljnje istraživanje ove teme.
Po brzini primjene i osmišljenosti inovativnih rješenja za suzbijanje
zaraza pojedini elementi dubrovačkoga modela smatraju se pretečom protuepidemijskih
mjera u Europi. U radu se razmatraju ...okolnosti nastanka toga modela u prvom
stoljeću kuge i utvrđuju najvažnija obilježja temeljnih elemenata dubrovačkoga
sustava za suzbijanje zaraza. Polazeći od spoznaje da su mjere za obranu od
zaraza djelo vlastelina-poduzetnika, pokazuje se ključni utjecaj gospodarstva
na oblikovanje tih mjera.
As
for the speed of implementation and the innovative solutions in controlling
infectious diseases, certain elements of the Dubrovnik model are considered to
be the forerunners of anti-epidemic measures in Europe. This paper discusses
the circumstances of the emergence of this model in the first century of the
Black Death, identifying the most important features of the basic elements of
Dubrovnik’s system for controlling infectious diseases. Starting from the
insight that the measures for protection against infectious diseases resulted
from the efforts of entrepreneurial noblemen, the key impact of economy on
these measures is discussed.
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
PDF
