Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Knjiga Osnovi ustavnog prava Evropske unije (Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu i Javno preduzeće Službeni glasnik, Beograd, 2023.) profesorice Beširević rijedak je primjer bitnog ...doprinosa udžbeničkoj literaturi na temu europskog ustavnog prava koji pravne norme i sudsku praksu povezuje i s pravnom teorijom i s osvrtima na primjenu prava izvan teorijskih monografija. Pred nama je pitko i zanimljivo štivo koje ne opterećuje čitatelja suvišnim detaljima već postiže ono čemu svaki udžbenik treba težiti. On je solidna osnova za daljnje promišljanje tema koje otvara, omogućavajući poznavanje osnova, ali i razmatranje naprednijih slojeva zahvaćenih problema.
Već desetljećima svijetom tutnje promjene, koje od 19. stoljeća s različitim stupnjem intenziteta i posljedica pogađaju sve aspekte ljudskog života. U svim ovim promjenama uvelike je bilo obuhvaćeno ...i pravo, posebno područje javnog prava sa svim njegovim granama. Ipak, bučno najavljivana “konačna dekapitacija Kralja” – fraza kojom je Michel Foucault (1926. – 1984.) svojedobno u postmodernističkoj maniri izravno i zdušno zagovarao primjenu one političke filozofije koja se neće više graditi oko problema klasičnog političkog suvereniteta – na državnopravnom području još se nije realizirala. Jedan od važnih razloga je svakako to što je većina državnika i upravljača i dalje duboko ukopana u filozofski i ustavnopravni metajezik države nacije (l'etat nation) 19. stoljeća . Međutim, sve agresivniji procesi globalizacije i pritisci različitih regionalnih integracija, među kojima prednjači ona europska, postupno ali sigurno osvajaju, mijenjaju i uklanjaju tradicionalne koncepte javnog prava. Među tim konceptima “nacionalna država” (l'etat-nation) i “ustav” kao njezin najviši državno-pravni akt postali su najizloženije mete. Posljedice toga brojne su i različite. O tim pitanjima, kao i o nizu drugih koji svojom važnošću reflektiraju složene epohalne promjene, status i izglede za opstanak niza starih i novih koncepata u aktualnom procesu transformacije javnog, poglavito ustavnog prava, govori nam i najnovija knjiga profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Branka Smerdela Ustavno uređenje europske Hrvatske. Knjiga zapravo aktualizira refleksije autora na brojne promjene nacionalnog i komparativnog ustavnog prava, pojavu i posljedice novog konstitucionalizma i njemu primjerene konstitucionalizacije, globalizma i transnacionalnog prava. Štoviše, autor je svojim djelom uspio ustavnopravnu materiju, poziciju, orijentaciju i perspektive hrvatske “samostalne, neovisne, suverene i demokratske države” smjestiti unutar koordinata supranacionalnog “višeslojnog” europskog ustava na početku 21. stoljeća.
Ustavno pravo na pravično suđenje nije povrijeđeno odbacivanjem ovršnog prijedloga budući da se nakon osnivanja Fonda ograničene odgovornosti ne može tražiti pokretanje ovršnog postupka.
Imajući na umu dugu evoluciju ustava i ustavne politike te svekoliku
zanimljivost procesa međuigre vrline i demagogije koja se pojavljuje
prilikom predsjedničkih izbora, autor u tekstu upućuje na ...nekoliko
tema. Ponajprije na standardne “dogmatske” komparativne odredbe
o izboru šefa države koje autor osvjetljava kroz ustavnopravnu
optiku tzv. selektivnog učinka. S obzirom na to da institucija Predsjednika
Republike postoji u mnogim ustavima i po tome je jedan od
najznačajnijih institucionaliziranih aspekata političkog i društvenog
života svake zemlje, autor osobito propituje mjeru u kojoj ta institucija
u izbornom kontekstu pridonosi afirmaciji republikanizma, demokracije
i javne sfere. Autor zaključuje da izbor predsjednika i
učinci izborne selekcije, između ostaloga, utječu i na proces političke
integracije koja bi danas svugdje, pa tako i u Hrvatskoj, zbog više razloga
trebala afirmirati općeprihvaćena ontološka načela suvremene
ustavnodemokratske države.
Koristeći se Luhmannovom terminologijom, autor zagovara tezu da su interne promjene ustava nedemokratski ustavni odnosno pravni proces i zbog toga politički problem. Riječ je, naime, o tome da je ...ustav izložen političkom životu, ali ujedno i neoznačenom mjestu unutar ustavnog sustava. To mjesto označavaju ustavni suci koji ustav mijenjaju odlučivanjem od slučaja do slučaja, inovativno, uspostavljajući presedane, i to na nedemokratski način. Budući da su demokratska politika i ustavno pravo dva različita oblika aktivnosti, pitanje je što je kriterij za prihvaćanje inovacija. Ili kako, pak, odbaciti nešto kao nezakonito i nepolitičko? Autor tvrdi da tu prosudbu mogu donijeti samo ljudi s rafiniranim moralnim osjećajem. To zahtijeva uključivanje onih koji stvaraju i interpretiraju ustave kao najviši zakon političke zajednice, stoga je potrebno vrlo pažljivo selekcionirati ih. Građani su zbog toga dvostruko opterećeni: prvo, moraju razumjeti promjene ustava kako bi u njima prepoznali svoj interes i, drugo, moraju poštivati arhitekte ustava kako bi imali povjerenja u njih.
