Svrha je ovog istraživanja ispitati proces koji studenti doktorskog studija moraju proći kako bi mogli položiti kvalifikacijski ispit. Primjenom dizajna istraživanja koji se koristi metodom ...utemeljene teorije, proveden je niz produbljenih intervjua sa šest kandidata za doktorski studij kako bi se ispitala njhova mišljenja i iskustva. Prikupljanje podataka započelo je četiri mjeseca prije kvalifikacijskog ispita i završilo je otprilike mjesec dana prije polaganja ispita. Nakon provedenih intervjua, napisano je otprilike 127 stranica transkribiranog teksta. Podaci dobiveni u intervjuima analizirani su u tri faze: (1) inicijalno kodiranje i teroretiziranje, (2) selektivno kodiranje i teoretiziranje, (3) teorijsko kodiranje. Teorijski kodovi stvoreni su iz kodova primjenom konstantne komparativne metode. Analiza je pokazala pet međusobno povezanih faza kroz koje studenti prolaze tijekom pripreme za kvalifikacijski ispit: Nejasnoće i odgađanje, Gubljenje i pronalaženje, Pomak prema neodgodivom: polaganje ispita, Olakšanje ili sagorijevanje nakon ispita, Pogled unatrag s pomiješanim osjećajima.
Ovaj se rad bavi istraživanjem suvremene iranske perivojne arhitekture iz dvije perspektive: obrazovanja s jedne strane i stručnih projekata s druge strane. Rad je strukturiran u dvije cjeline od ...kojih se prva bavi kvalitativnom metodom utemeljene teorije kojom se analiziraju teorije putem kodiranja koncepata. U drugom se dijelu rada komparativnim pristupom analizira kriterij dobiven u prvome dijelu u njegovoj primjeni na spomenuta dva područja suvremene iranske perivojne arhitekture.
This paper studies the performance of contemporary Iranian landscape architecture in the two areas, namely that of education and professional projects. It is divided into two sections; the first section being based on the qualitative method of grounded theory which analyzes theories by coding the concepts. The second section uses a comparative approach, whereby the criterion extracted from the first section is discussed in the two aforementioned areas of contemporary Iranian landscape architecture.
Utemeljenu se teoriju obično ne povezuje s opsežnom upotrebom vizualnih podataka. Autor ovog članka želi podastrijeti elementaran uvod u metodološke pojmove i procedure koji istraživačima omogućuju ...uključivanje vizualnih podataka u analizu dok osmišljavaju nacrte istraživačkih projekata u okviru utemeljene teorije. Autor također raspravlja o različitim pristupima analizi vizualnih podataka koji se služe imenom utemeljene teorije, ali zapravo ne izvode analizu u skladu s njezinim temeljnim načelima. Na početku autor opisuje neka nadahnuća koja potječu od malobrojnih istraživača koji su upotrijebili vizualne podatke pri konstruiranju teorija u stilu analize metodologije utemeljene teorije. Također se opisuje status vizualnih podataka i metodološki model analize vizualnih podataka u utemeljenoj teoriji (stvaranje slikovnih predodžbi u više isječaka). Stvaranje slikovnih predodžbi u više isječaka jest gramatika analize vizualnih pripovijesti koja naglašava sljedeće faze: a) čin stvaranja slika i slikovnih predodžbi (analiza konteksta stvaranja); b) sudjelovanje u prikazivanju/komuniciranju vizualnih slikovnih predodžbi; c) vizualni proizvod, njegov sadržaj i stilska struktura; d) recepcija »slikovne predodžbe« i vizualnih aspekata predstavljanja/predočavanja nečega. Nadalje, predstavljaju se procedure analiziranja vizualnih podataka u svrhu generiranja kategorija o vizualnim procesima (transkripcija, otvoreno kodiranje i pisanje bilježaka). Predstavljanje se zasniva na primjerima iz dvaju autorovih istraživačkih projekata o vizualizaciji prakse joge i vizualizaciji beskućništva. Autor također predstavlja selektivno kodiranje vizualnih slučajeva i empirijskih materijala zajedno s primjerima teorijskih bilježaka i usporedne analize. Posljednja od opisanih procedura jest teorijsko uzorkovanje koje upućuje na to kako i gdje tražiti vizualne podatke u svrhu generiranja svojstava kategorije. Članak završava zaključcima i napomenama o budućim izgledima vizualne utemeljene teorije.
Od 937 nezaposlenih mladih osoba u Hrvatskoj koje su vratilepopunjeni upitnik na temu nezaposlenosti, njih 48% napisalo je i osobni komentar na posljednje pitanje koje je glasilo: Biste li nam ...željeli još nešto reći u vezi s nezaposlenošću ili u vezi s ovim upitnikom?Metodom kvalitativne analize izolirano je šest kategorija u području o nezaposlenosti mladih (razlog nemogućnosti nalaženja posla, uvjeti rada, stav prema radu, posljedice nezaposlenosti, odnos prema budućnosti i prijedlozi za poboljšanje stanja). Pojmovi iz svih kategorija argumentirani su doslovnim izjavama sudionika te pripadajućim brojčanim pokazateljima. Sudionici istraživanja najintenzivnije su se refl ektirali na razloge nemogućnosti nalaženja posla danas u Hrvatskoj.Temeljem metode utemeljene teorije može se zaključiti da vlastitipoložaj nezaposlenosti sudionici ovog istraživanja doživljavaju kaonepravdu, nejednakost i diskriminaciju te se doživljavaju žrtvama ukupne situacije u državi. Upravo od »države«, tj. državnih i političkih struktura očekuju najveću pomoć oko rješavanja takve situacije u zemlji.
Prikazanim kvalitativnim pristupom istraživali su se stavovi učitelja o poučavanju kritičkoga razmišljanja i obrazovne strategije poučavanja povezane s razvojem kritičkoga razmišljanja kod učenika. U ...ovom istraživanju sudjelovalo je trideset rumunjskih učitelja (od 8. do 12. razreda) s najmanje 5 godina iskustva rada u školi. Za istraživanje strategija učenja usvojenih za razvoj kritičkog razmišljanja korištena je metodologija utemeljene teorije, a podatci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuima. Istraživanje je provedeno od rujna 2020. do veljače 2021. Nakon analize podataka pojavilo se teorijsko objašnjenje procesa koje opisuje: preduvjete za razvoj kritičkoga razmišljanja, fenomen razvoja kritičkoga razmišljanja, moguće prepreke, obrazovne strategije kojima se koriste učitelji i moguće posljedice obrazovnih strategija. Obrazovne strategije kojima se koriste učitelji dovele su do isticanja dvaju važnih otkrića: korištenja tradicionalnih nastavnih metoda na štetu metoda poučavanja kritičkoga razmišljanja i, nešto pozitivnije gledano, usredotočenosti učitelja na samorazvoj učenika. Zaključno, najučinkovitiji su učitelji shvatili kako individualne osobine utječu na razvoj kritičkoga razmišljanja u razrednom okruženju. Rezultati također ocrtavaju moralnu dimenziju kritičkoga mišljenja, koje, osim procesa odlučivanja, postaje i procesom prihvaćanja i razumijevanja posljedica pojedinačnih radnji.
Autori analiziraju uporabu metode fokus grupa kao kvalitativnog oblika istraživanja
čiji je ključni izvor analize i interpretacije – interakcija među ispitanicima.
Pojašnjavaju mogućnosti, načine i ...metodologiju njezine primjene te
je uspoređuju sa srodnim metodama, iznoseći njezine prednosti i nedostatke.
Navode primjere njezine primjene u znanstvenoj praksi, koja je sve češća,
nakon desetljeća uspješne primjene u tržišne istraživačke svrhe, posebice u
marketingu i odnosima s javnošću. U društvenim znanostima ponajviše se
primjenjuje kao komplementarna metoda, odnosno kao nadopuna srodnim
metodama, te kao metoda za predtestiranje i operacionalizaciju istraživačkih
instrumenta. Fokus grupama mogu se dubinski istraživati razlozi, stavovi, vrijednosti,
motivi, značenja, vjerovanja...
Socioreligijska istraživanja fenomena religioznosti u Hrvatskoj započela su krajem 60-ih godina prošloga stoljeća. Iako se navedenom fenomenu pristupalo kao kompleksnom, u početnim istraživanjima ...većinom je istraživana samo crkvena religioznost. No, s vremenom se, prihvaćanjem petodimenzionalnoga modela (Glock i Stark), takav jednodimenzionalan pristup zamjenjuje višedimenzionalnim, koji omogućava istraživanje i onih dimenzija fenomena religioznosti koje nisu izravno vezane uz crkvenu pripadnost. Navedeni model s vremenom postaje uobičajeni model koji se primjenjuje u socioreligijskim istraživanjima fenomena religioznosti u Hrvatskoj. Iako petodimenzionalni model nudi mogućnost sveobuhvatnoga istraživanja fenomena religioznosti, mišljenja smo da navedeni model, uz uobičajenu primjenu u okviru kvantitativnih istraživanja i metode standardiziranih strukturiranih intervjua, ipak nije dostatan za istraživanje fenomena religioznosti u određenim specifičnim kontekstima. Naime, cilj ovoga istraživanja je istražiti koju je važnost i ulogu imao fenomen religioznosti u specifičnom kontekstu krizne ratne situacije, na primjeru Domovinskoga rata u Vukovaru 1991. godine. Stoga smo mišljenja da istraživanje fenomena religioznosti za stanovnike grada Vukovara tijekom opsade 1991. godine i naknadno tijekom boravka u nekom od srpskih koncentracijskih logora treba provesti pomoću paradigmatskoga modela utemeljene teorije (Strauss i Corbin) koji nudi mogućnost sveobuhvatnijega istraživanja fenomena religioznosti u navedenom specifičnom kontekstu. Naime, prema navedenom modelu moguće je pomoću kvantitativno-kvalitativnoga istraživanja i primjene određenih tehnika analize (kodiranje, metoda konstantne komparativne analize) prikupljenih podataka utvrditi koji su uvjeti (izravno ili neizravno), unutar konteksta Domovinskoga rata, utjecali na pojavu i promjene proučavanoga fenomena religioznosti, koja su se religijska djelovanja, stavovi i osjećaji pojavili kao odgovor na promijenjene uvjete te s kakvim posljedicama na individualno i društveno ponašanje stanovnika. Rezultat takvoga istraživanja razvijena je supstantivna utemeljena teorija koja se odnosi na jedno specifično područje grada Vukovara, na specifičnu populaciju (civila, branitelja i civila/branitelja zatočenika srpskih koncentracijskih logora) u specifičnim okolnostima krizne ratne situacije Domovinskoga rata. Ovim istraživanjem došlo se do zaključka da je, s obzirom na nepovoljne okolnosti kojima su bili okruženi, među katoličkim stanovništvom grada Vukovara prije svega porasla razina osobne religioznosti. Osobna religioznost prakticirana je ponajprije kroz izravno religijsko/religiozno djelovanje, odnosno kroz osobnu molitvu, a potom kroz neizravno religijsko djelovanje, odnosno nošenje sakralnih predmeta (krunice). Osim izravnoga ili neizravnoga religijskog djelovanja vidljiva je i značajna pojava specifičnih osobnih religioznih iskustava u obliku emotivno zasnovanih osjećaja Božje prisutnosti i zaštite. Na temelju navedenih izravnih i neizravnih religijskih djelovanja te religioznoga osjećaja Božje prisutnosti i zaštite među katoličkim stanovnicima grada Vukovara vidljivo je zasnivanje individualnog i osobnog odnosa prema Transcendentnom biću. Individualnost u odnosu proizlazi iz činjenice da je na temelju analize podataka vidljivo kako je odnos prema Transcendentnom specifičan za svaku osobu pojedinačno, kako je samostalno osmišljen, uvjetovan okolnostima u kojima su se nalazili te s vrlo malom primjenom klasičnih, institucionalno oblikovanih molitvi. Na temelju provedenoga istraživanja, primjenom paradigmatskoga modela utemeljene teorije, došli smo do zaključka da je uloga koju je imala osobna religioznost na individualno i društveno ponašanje stanovništva suočenoga s kriznom ratnom situacijom postignuta sekundarna kontrola nad životom. Sekundarna kontrola nad životom, nastala kao supstitucija na nemogućnost primarne kontrole nad vlastitim životom, postignuta je kroz individualni i osobni odnos prema Transcendentnom. U individualiziranom, osobnom, nekonvencionalnom, samostalno konstruiranom odnosu koji je ovisio o specifičnim teškim i nehumanim uvjetima u kojima se katoličko stanovništvo nalazilo, vidljiv je isto tako i kolaborativan pristup u postizanju kontrole nad vlastitim životom, gdje pojedinci, zajedno s Transcendentnim bićem, kao aktivni partneri, sudjeluju u suočavanju s kriznom ratnom situacijom. Postignuta sekundarna kontrola nad vlastitim životom pružala im je duhovnu snagu i time omogućavala da lakše podnose nehumane i teške uvjete u kojima su se nalazili u okviru krizne ratne situacije, odnosno Domovinskoga rata u Vukovaru.
Socioreligijska istraživanja fenomena religioznosti u Hrvatskoj započela su krajem 60-ih godina prošloga stoljeća. Iako se navedenom fenomenu pristupalo kao kompleksnom, u početnim istraživanjima većinom je istraživana samo crkvena religioznost. No, s vremenom se, prihvaćanjem petodimenzionalnoga modela (Glock i Stark), takav jednodimenzionalan pristup zamjenjuje višedimenzionalnim, koji omogućava istraživanje i onih dimenzija fenomena religioznosti koje nisu izravno vezane uz crkvenu pripadnost. Navedeni model s vremenom postaje uobičajeni model koji se primjenjuje u socioreligijskim istraživanjima fenomena religioznosti u Hrvatskoj. Iako petodimenzionalni model nudi mogućnost sveobuhvatnoga istraživanja fenomena religioznosti, mišljenja smo da navedeni model, uz uobičajenu primjenu u okviru kvantitativnih istraživanja i metode standardiziranih strukturiranih intervjua, ipak nije dostatan za istraživanje fenomena religioznosti u određenim specifičnim kontekstima. Naime, cilj ovoga istraživanja je istražiti koju je važnost i ulogu imao fenomen religioznosti u specifičnom kontekstu krizne ratne situacije, na primjeru Domovinskoga rata u Vukovaru 1991. godine. Stoga smo mišljenja da istraživanje fenomena religioznosti za stanovnike grada Vukovara tijekom opsade 1991. godine i naknadno tijekom boravka u nekom od srpskih koncentracijskih logora treba provesti pomoću paradigmatskoga modela utemeljene teorije (Strauss i Corbin) koji nudi mogućnost sveobuhvatnijega istraživanja fenomena religioznosti u navedenom specifičnom kontekstu. Naime, prema navedenom modelu moguće je pomoću kvantitativno-kvalitativnoga istraživanja i primjene određenih tehnika analize (kodiranje, metoda konstantne komparativne analize) prikupljenih podataka utvrditi koji su uvjeti (izravno ili neizravno), unutar konteksta Domovinskoga rata, utjecali na pojavu i promjene proučavanoga fenomena religioznosti, koja su se religijska djelovanja, stavovi i osjećaji pojavili kao odgovor na promijenjene uvjete te s kakvim posljedicama na individualno i društveno ponašanje stanovnika. Rezultat takvoga istraživanja razvijena je supstantivna utemeljena teorija koja se odnosi na jedno specifično područje grada Vukovara, na specifičnu populaciju (civila, branitelja i civila/branitelja zatočenika srpskih koncentracijskih logora) u specifičnim okolnostima krizne ratne situacije Domovinskoga rata. Ovim istraživanjem došlo se do zaključka da je, s obzirom na nepovoljne okolnosti kojima su bili okruženi, među katoličkim stanovništvom grada Vukovara prije svega porasla razina osobne religioznosti. Osobna religioznost prakticirana je ponajprije kroz izravno religijsko/religiozno djelovanje, odnosno kroz osobnu molitvu, a potom kroz neizravno religijsko djelovanje, odnosno nošenje sakralnih predmeta (krunice). Osim izravnoga ili neizravnoga religijskog djelovanja vidljiva je i značajna pojava specifičnih osobnih religioznih iskustava u obliku emotivno zasnovanih osjećaja Božje prisutnosti i zaštite. Na temelju navedenih izravnih i neizravnih religijskih djelovanja te religioznoga osjećaja Božje prisutnosti i zaštite među katoličkim stanovnicima grada Vukovara vidljivo je zasnivanje individualnog i osobnog odnosa prema Transcendentnom biću. Individualnost u odnosu proizlazi iz činjenice da je na temelju analize podataka vidljivo kako je odnos prema Transcendentnom specifičan za svaku osobu pojedinačno, kako je samostalno osmišljen, uvjetovan okolnostima u kojima su se nalazili te s vrlo malom primjenom klasičnih, institucionalno oblikovanih molitvi. Na temelju provedenoga istraživanja, primjenom paradigmatskoga modela utemeljene teorije, došli smo do zaključka da je uloga koju je imala osobna religioznost na individualno i društveno ponašanje stanovništva suočenoga s kriznom ratnom situacijom postignuta sekundarna kontrola nad životom. Sekundarna kontrola nad životom, nastala kao supstitucija na nemogućnost primarne kontrole nad vlastitim životom, postignuta je kroz individualni i osobni odnos prema Transcendentnom. U individualiziranom, osobnom, nekonvencionalnom, samostalno konstruiranom odnosu koji je ovisio o specifičnim teškim i nehumanim uvjetima u kojima se katoličko stanovništvo nalazilo, vidljiv je isto tako i kolaborativan pristup u postizanju kontrole nad vlastitim životom, gdje pojedinci, zajedno s Transcendentnim bićem, kao aktivni partneri, sudjeluju u suočavanju s kriznom ratnom situacijom. Postignuta sekundarna kontrola nad vlastitim životom pružala im je duhovnu snagu i time omogućavala da lakše podnose nehumane i teške uvjete u kojima su se nalazili u okviru krizne ratne situacije, odnosno Domovinskoga rata u Vukovaru.
Socio-religious research of the religious phenomenon in Croatia was initiated at the end of the 1960s. Even though complexity of the religious phenomenon was taken into consideration, the initial research was focused mainly on the religiosity of the Church. Over the time, with the introduction and use of Glocks’ and Starks’ five-dimensional model, the one-dimensional approach was replaced, which enabled a research of different religious phenomenon apart from the religious denomination. The wide application of this model has become predominant way of socio-religious research into the religiosity phenomenon in Croatia. However, we believe that this five-dime
Od 937 nezaposlenih mladih osoba u Hrvatskoj koje su vratile
popunjeni upitnik na temu nezaposlenosti, njih 48% napisalo je i osobni komentar na posljednje pitanje koje je glasilo: Biste li nam ...željeli još nešto reći u vezi s nezaposlenošću ili u vezi s ovim upitnikom?
Metodom kvalitativne analize izolirano je šest kategorija u području o nezaposlenosti mladih (razlog nemogućnosti nalaženja posla, uvjeti rada, stav prema radu, posljedice nezaposlenosti, odnos prema budućnosti i prijedlozi za poboljšanje stanja). Pojmovi iz svih kategorija argumentirani su doslovnim izjavama sudionika te pripadajućim brojčanim pokazateljima. Sudionici istraživanja najintenzivnije su se refl ektirali na razloge nemogućnosti nalaženja posla danas u Hrvatskoj.
Temeljem metode utemeljene teorije može se zaključiti da vlastiti
položaj nezaposlenosti sudionici ovog istraživanja doživljavaju kaonepravdu, nejednakost i diskriminaciju te se doživljavaju žrtvama ukupne situacije u državi. Upravo od »države«, tj. državnih i političkih struktura očekuju najveću pomoć oko rješavanja takve situacije u zemlji.
PDF
