Cilj rada je iznijeti pregled najvažnijih ideja o utopijama, potom analizirati i usporediti njihove najvažnije značajke, odnosno ukazati na što pojedini autori stavljaju naglasak u svojim idejama te ...naposljetku izraditi jednu komparativnu shemu iz uočenoga. Želi se također razmotriti što je to od ideje utopije ostalo danas. Prvo se poglavlje usredotočuje na antičke utopije, poglavito na Platona kao začetnika utopijske misli. Sljedeće poglavlje prati renesansne autore koji su pisali o idealnom društvu, počevši od Thomasa Morea, tvorca riječi utopija do Campanelle i Grada Sunca te naposljetku Bacona i Nove Atlantide. Potom slijedi poglavlje o idejama socijalnih utopista Saint-Simona, Owena te Fouriera. U posljednjem poglavlju razmatraju se i neke ideje suvremenih autora, poput Rawlsa i Bregmana. Na kraju je u zaključku prikazana shema koja na sinoptički način prikazuje temeljne elemente i najvažnije značajke utopija svakog od razmatranih autora te njihove sličnosti i razlike.
The aim of this paper is to review the most important ideas about utopias, analyze and compare their most important features that authors emphasize in their ideas, and at the end create a comparative scheme from the observed. We also want to consider what has remained of the idea of utopia today. The first chapter focuses on ancient utopias, primarily Plato as the originator of utopian thought. The next chapter follows the Renaissance authors who wrote about the ideal society, starting with Thomas More, the creator of the word utopia, Campanella's City of the Sun, and ending with Bacon's New Atlantis. Then follows the chapter on the ideas of social utopians Saint-Simone, Owen and Fourier. In the last chapter, some ideas of contemporary authors John Rawls and Rutger Bregman are considered. Finally, in the conclusion, a scheme is presented that shows the basic elements and most important features of the utopias of each of the considered authors, as well as their similarities and differences.
Umjetnost i utopija Finci, Predrag
In medias res,
09/2023, Volume:
12, Issue:
23
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Odnos prema utopiji odnos je prema stvarnosti. Utopija je tema mnogih umjetničkih djela, čak se može tvrditi da je umjetnost najpotpuniji opis utopije, a i sama umjetnost radi na ostvarenju utopije. ...Umjetnost u sebi ima elemente utopijskog i zapravo je jedina potpuno ostvarena utopija.
The position on utopia is the position on reality. Utopia is the theme of many works of art, one can even claim that the arts are the ultimate description of utopia, and the arts strive to achieve utopia. The arts contain utopian elements, and actually, the arts are the completely accomplished version of utopia.
Ovaj se rad bavi prikazom metodološkog značenja utopizma u praksi urbanizma i osobito u arhitekturi polazeći od temeljnih definicija kojima Ruth Levitas opisuje utopiju kao metodu. U radu se daje ...pregled raznih oblika utopizama u arhitekturi (izuzevši same arhitektonske utopije) u najširem smislu kako bi se identificirale glavne tendencije ove metodologije tijekom 20. stoljeća.
Posljednja dva poglavlja Knjige Otkrivenja donose nam čuveni prikaz novog grada Jeruzalema. Dok se s jedne strane divimo ljepoti toga prikaza, istodobno smo uistinu i zbunjeni te se pitamo koji bi ...bio smisao takvog prikaza (usp. Otk 21–22). Naravno, uzimajući u obzir književnu vrstu Knjige Otkrivenja te njezin simboličan govor dolazimo na neki način do mogućeg odgovora o smislu i značenju prikaza novog Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja. Međutim, opis novog grada Jeruzalema ipak nas dovodi i pred temeljno pitanje o tome je li prikaz novog grada Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja utopija ili realnost? Stoga autor u ovom radu, uzevši u obzir novija istraživanja ove apokaliptičke knjige, nastoji na sveobuhvatan način pristupiti iznalaženju odgovora na pitanje o realitetu prikaza novog grada Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja.
The two final chapters of the Book of Revelation introduce the famous account of the new city of Jerusalem. While, on the one hand, we admire the beauty of this depiction, at the same time we are truly confused and wonder what the meaning of such a presentation would be (cf. Rev 21-22). Indeed, taking into account the literary genre of the Book of Revelation and its symbolic discourse, we come to a possible answer in some way about the intent and meaning of the depiction of the new Jerusalem in the Book of Revelation. However, the description of the new city of Jerusalem still presents us with the fundamental question – is the depiction of the new city of Jerusalem in the Book of Revelation a utopia or reality? Therefore, the author of this article, taking into account the recent research of this apocalyptic book, seeks to comprehensively approach the answer to the question about the reality of the depiction of the new city of Jerusalem in the Book of Revelation.
Premda na prvi pogled tako ne izgleda, pandemija COVID-19 malo je toga fundamentalno promijenila, kako po pitanju društveno-ekonomskih okvira našeg djelovanja, tako i po pitanju moralnog djelovanja. ...Razlog je prije svega u zanemarivanju utopijskog pristupa, a potreba za ovim ispostavlja se upravo u nezaobilaznosti razmatranja društveno-ekonomskih odnosa u sferi morala. Okvir za takvo dubinsko moralno propitivanje može pružiti bioetika. U radu polazim od prikaza odnosa prema pandemiji koji ostaje u gabaritima dogme nepromjenljivosti svijeta. Prelazim zatim na kratko razmatranje pojma utopije i koncepta ‘odrasta’, kao oglednog utopijskog pristupa čovjekovu odnosu spram okoliša. Kako je upravo razoran odnos spram prirode osnovni uzrok izbijanja pandemija, a oba problema pripadaju interesu bioetike, potonja bi u razmatranju odnosa spram pandemije trebala nastupiti utopijski, prije svega zato što čovjekovu destruktivnost spram života prvenstveno potiče trenutačni društveno ekonomski sistem. Značajka neutopijskog mišljenja je da pri razmatranju izvjesnog moralnog konflikta zanemaruje razloge njegova nastanka, pa time omogućuje da se on stalno perpetuira. Upravo pluriperspektivna metodologija integrativne bioetike, kako nastojim pokazati u zadnjem dijelu, pruža alate da se takvo što osujeti.
Although it does not seem so at first glance, the COVID-19 pandemic did not make any fundamental changes, both in terms of the socio-economic framework of our actions and in terms of moral action. The reason for this lies primarily in the neglect of the utopian approach, which turned out to be necessary for looking at the socio-economic relations in the sphere of morality. Bioethics can provide a framework for such an in depth moral questioning. I start this paper with the presentation of the attitude toward the pandemic, which remains within the parameters the inalterability of the world dogma. I then briefly ponder the notion of utopia and the concept of ‘degrowth’, the latter being an exemplary utopian approach to the human relationship toward the environment. Since the destructive attitude toward nature is the main cause of pandemic outbreaks, and both issues are of interest to bioethics, the latter should consider the attitude towards pandemics in a utopian way, primarily because the human destructiveness towards life stems primarily from the current socio-economic system. A characteristic of non-utopian thinking is that it neglects the reasons for the occurrence of certain moral conflicts, thus enabling it to be constantly perpetuated. As I try to show in the last part of the paper, the pluri-perspective methodology of integrative bioethics provides the tools to thwart this perpetuation.
U radu se interpretira putopis »Simfonije Jadrana, Italije, Pariza i Londona« Josipa Kosora u ključu avangardne utopijske ideje obnove svijeta. Kosorov »transcendentni utopizam« (Oraić Tolić) ...interpretirat će se na primjeru specifičnoga, hibridnog putopisnog žanra i to interpretacijskim čitanjem dominanti koje uvjetuju njegovu utopijsku misao – estetika (pejzaž), duhovnost (umjetnost), moral (sloboda). Interpretacijom se u tom smislu želi dokazati da je Josip Kosor već na izmaku avangardno-ekspresionističkih strujanja u hrvatskoj književnosti ostao vjeran utopijskoj ideji o obnovi svijeta.
In the paper is interpreted the travelogue »Symphonies of the Adriatic, Italy, Paris and London« by Josip Kosor in the key of the expressionist and utopian idea of the world. The beauty of the landscape, art, vision of messianic personalities, and finally the reflection of ethics as inseparable categories of beauty, encourage the author to reflect on the aesthetics and mysticism.
U tekstu se pomoću teorije nacionalizma analiziraju temeljne ideje konzervativne revolucije. To se čini rekonstrukcijom osnovnih teza političke misli Thomasa Manna, Arthura Moellera van den Brucka, ...Ernsta Jüngera, Oswalda Spenglerai Carla Schmitta. Analizira se način na koji se tumačio odnos jezika i nacije, rata i nacije, liberalizma i nacije, te odnos nacije spram Zapada. Pokazalo se da se smatralo da se u jeziku zrcali duh nacije, da se rat smatrao temeljem nacionalnog identiteta, da se liberalizam smatrao glavnim idejnim neprijateljem njemačkog nacionalnog identiteta te da se odbacivao Zapad, a hvalili Rusija i Dostojevski. Zaključeno je da su osnovu ideologije konzervativne revolucije činili njemački nacionalizam i odbacivanje liberalizma. Istaknuto je da su konzervativni revolucionari zagovarali diktaturu, ali ne i povratak na stari režim monarhije, nego autoritarnu konzervativnu utopiju. Utopijske značajke konzervativne revolucije i danas čine njezine ideje privlačnima radikalnoj desnici.
The text uses the theory of nationalism to analyse the basic ideas of the conservative revolution. This is done through the reconstruction of the basic theses of the political thought of Thomas Mann, Arthur Moeller van den Bruck, Ernst Jünger, Oswald Spengler, and Carl Schmitt. The analysis is focused on the way in which the relationship between language and nation, war and nation, liberalism and nation, and the nation’s relationship with the West were interpreted. It can be concluded that language was considered to reflect the spirit of the nation, that war was considered as the foundation of national identity, that liberalism was considered to be the main ideological enemy of German national identity, and that the West was rejected while Russia and Dostoevsky were praised. According to this analysis, it can be stated that the German nationalism and the rejection of liberalism were the basis of the ideology of the conservative revolution. Finally, it can be pointed out that though conservative revolutionaries advocated dictatorship, they didn’t advocate a return to the old regime of the monarchy, but an authoritarian conservative utopia. Precisely because of the utopian features of the conservative revolution, its ideas are still appealing to the radical right.
Kinematografski simulakrumi M. Stepanov, Jelena
In medias res,
05/2017, Volume:
6, Issue:
10
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Realnost nas provocira i nadahnjuje na stvaranje novih svjetova. Paralelni svemiri oblikovani su prema našem imaginativnom potencijalu. Cilj ovog rada prikazati je kako se film pokazao kao savršen ...medij, koji kroz spektakl i zabavu potiče maštu i vizualno projektira prostore fantazmagorije utopija i distopija. Kroz analizu pojedinih filmova prikazano je kako ovi (filmski) simulakrumi najveće bodrijarovske razine stvarnosti brišu granice između realnog i virtualnog svijeta u vremenu i prostoru. Postavlja se i pitanje jesu li rast umnoženih medija i žanrovska hibridnost posljednjih desetljeća dvadesetog stoljeća i prvih godina dvadeset i prvog stoljeća doprinijeli i podržali preobrazbu naše koncepcije stvarnosti u čudesne svjetove.