Školska klima je važan čimbenik djetetova kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja. Zbog brojnih kulturalnih specifičnosti i specifičnosti školskog sustava za mjerenje školske klime neopravdano ...je koristiti instrumente razvijene u inozemstvu
bez prilagodbe, te je cilj ovog istraživanja bio adaptirati i validirati upitnik koji će mjeriti školsku klimu iz učeničke perspektive te biti primjeren za korištenje u hrvatskim školama. Kao polazište uzet je American School Climate Survey Version 2.0. (Perkins, 2006). Razvoj i validacija Hrvatskog upitnika školske klime za učenike (HUŠK-U)
provedeni su na tri različita uzorka učenika osnovnih škola. Prvi uzorak, na kojem je testirana prva verzija HUŠK-U-a, sastojao se od 320 učenika petog do osmog razreda iz dviju osnovnih škola iz dva grada s područja Slavonije. Na drugom je uzorku, koji se sastojao od 880 učenika petog do osmog razreda iz šest gradskih škola Osijeka,
provedena validacija HUŠK-U-a. Uzorak od 293 učenika od petog do osmog razreda iz dvije škole s područja Baranje poslužio je za validaciju na seoskim školama. Provjera konstruktne valjanosti potvrdila je pretpostavljenu jednofaktorsku strukturu na sva tri uzorka. Također je utvrđena zadovoljavajuća osjetljivost i visoka unutarnja konzistencija upitnika (α = 0,88-0,92). U prilog valjanosti HUŠK-a govore i statistički značajne korelacije s vanjskim mjerama: školskim uspjehom, samoprocjenom osjećaja sigurnosti u školskom okruženju, te samoprocjenama počinjenja vršnjačkog nasilja i viktimizacije od strane vršnjaka. Zaključno, rezultati istraživanja pokazuju da je HUŠK-U valjan i pouzdan instrument koji se može koristiti na različitim uzorcima djece viših razreda osnovne škole i u različitim područjima istraživanja koja se bave konstruktom školske klime ili imaju potrebu za operacionalizacijom toga konstrukta.
Dosadašnja su istraživanja pokazala kako je čovjek najslabija karika u sigurnosnom sustavu te kako ne postoji pouzdan način mjerenja rizičnosti čovjekova ponašanja u vidu narušavanja sigurnosti ...informacijskog sustava. Cilj je istraživanja bio razviti valjan i pouzdan instrument koji će mjeriti utjecaj korisnika na sigurnost informacijskog sustava. U tu je svrhu kreiran Upitnik znanja i rizičnog ponašanja korisnika informacijskog sustava (UZPK; Velki i Šolić, 2014; prema Velki, Šolić i Očević, 2014). Istraživanje je provedeno u tri vala prikupljanja podataka. Prvi se uzorak sastojao od 135 studenata druge godine preddiplomskog studija na kojem je provjerena konstruktna valjanost, pouzdanost i osjetljivost pojedinih subskala te odabrane odgovarajuće čestice. Drugi se uzorak sastojao od 211 studenata i zaposlenika, a na njemu su provjerene metrijske karakteristike poboljšanog instrumenta te je dobivena konačna verzija UZPK (k=33), koja se dijeli na dvije skale: Skala rizičnog ponašanja računalnih korisnika (k=17) sastoji se od tri supskale: Supskala uobičajenih rizičnih ponašanja korisnika računala (k=6), Supskala održavanja osobnih računalnih sustava (k=6) i Supskala posuđivanja pristupnih podataka (k=5) te Skala znanja o informacijskoj sigurnosti (k=16) (također se sastoji od tri supskale: Supskala stupnja sigurnosti računalne komunikacije (k=5), Supskala uvjerenja o sigurnosti računalnih podataka (k=5) i Supskala važnosti pravilne pohrane računalnih podataka (k=6). Treći se uzorak sastajao od 152 zaposlenika i na njemu je validiran UZPK. Dobivena je dobra konstruktna valjanost, sve skale i supskale imaju zadovoljavajuće metrijske karakteristike (pouzdanost i osjetljivost) te je dobivena i dobra kriterijska valjanost. Može se zaključiti kako Upitnik predstavlja valjan i pouzdan mjerni instrument, zadovoljavajućih psihometrijskih karakteristika.
Spoznaje su o motivaciji za učiteljsku profesiju dobivene na malom broju istraživanja, kojima najčešće nedostaje jasni teorijsko-konceptualni i analitički okvir koji bi bio utemeljen na recentnim ...teorijama motivacije i odabira karijere. Svrha je ovoga istraživanja bila provjeriti može li se model odabira učiteljske profesije Richardsona i Watt (2006), temeljen na motivacijskoj teoriji očekivanja i vrijednosti (Eccles, 2005), generalizirati na hrvatski obrazovni kontekst. Cilj je također bio validirati Upitnik faktora koji utječu na izbor učiteljske profesije razvijen na australskom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 188 studenata učiteljskih studija zagrebačkoga i riječkoga sveučilišta na kojima je primijenjen Upitnik faktora koji utječu na izbor učiteljske profesije. Faktorska je struktura hrvatske verzije dobro replicirala originalnu s obzirom na brojnost faktora i izrazite razlike između hrvatskoga i australskoga obrazovnog konteksta te načina obrazovanja učitelja i njihova socijalnog statusa. Dobiveni rezultati govore u prilog konstruktnoj valjanosti Upitnika i primjenjivosti modela odabira učiteljske profesije Richardsona i Watt (2006) za objašnjenje odabira učiteljske profesije u hrvatskom obrazovnom kontekstu. Naše su studente učiteljskoga studija za ovo zanimanje najviše motivirali rad s djecom, mogućnost društvenoga doprinosa i procjena vlastitih sposobnosti za poučavanje, a u manjoj mjeri osobne vrijednosti poput sigurnosti zaposlenja i vremena za obitelj.
Cilj ovog istraživanja je bila validacija Skale dječje percepcije sukoba među roditeljima (CPIC - Children’s Perception of Interparental Confl ict Scale) autora Grycha i suradnika (1992). Većina ...istraživanja o utjecaju roditeljskog sukoba na dječju
prilagodbu primjenjuje samo roditeljske izvještaje o sukobu, a roditeljske procjene mogu podcijeniti stvarni dječji doživljaj sukoba
u obitelji. Stoga mjere koje direktno zahvaćaju dječju percepciju roditeljskog sukoba osiguravaju preciznije procjene značenje
sukoba i implikacija za dječju dobrobit. Istraživanje je provedeno na 682 učenika 7. i 8. razreda osnovne škole (49% dječaka) u dobi od 12 do 15 godina. Na osnovu provedenih analiza hrvatska verzija Skale dječje percepcije sukoba među roditeljima se sastoji od 45 čestica koje mjere dimenzije sukoba među roditeljima i dječju reakciju i interpretaciju roditeljskog sukoba preko 9 subskala (učestalost sukoba, intenzitet sukoba, razrješenje sukoba, sadržaj sukoba, percipirana prijetnja, efikasnost suočavanja, samookrivljavanje, triangulacija i stabilnost). Na temelju statističkih analiza i provjere latentne strukture moguće je interpretirali rezultate ispitanika na tri dimenzije sukoba: značajke sukoba koja obuhvaća učestalost sukoba među roditeljima i razinu agresije, prijetnju koju dijete doživljava zbog roditeljskog sukoba i samookrivljavanje za nastali sukob među roditeljima. Analize unutarnje konzistencije formiranih dimenzija sukoba pokazuju visoku pouzdanost. Provjerena je i povezanost pojedinih dimenzija sukoba s dječjim problemima prilagodbe. Sve dimenzije dječje percepcije roditeljskog sukoba značajno koreliraju s problemima internaliziranog i eksternaliziranog tipa.
Istraživanja koja su se bavila validacijom Edinburškog upitnika poslijeporođajne depresivnosti (EPDS) utvrdila su različite kritične rezultate u različitim zemljama. Cilj ovog istraživanja bio je ...validirati hrvatsku verziju EPDS-a s obzirom na dijagnozu velike i male depresivne epizode prema DSM-IV-TR. U istraživanju su sudjelovale 272 žene koje su praćene od trudnoće do 6 tjedana nakon porođaja, kad su ispunile EPDS i Spielbergerov upitnik anksioznosti (STAI) te je proveden strukturirani klinički intervju (SCID-I-RV) s ciljem postavljanja dijagnoze depresije. Pri kritičnom rezultatu 8/9
osjetljivost EPDS-a je 77,3%, a specifičnost 82,4%. Metodom glavnih komponenti s kosokutnom rotacijom utvrđena su dva kosokutna faktora koji odražavaju depresivnost i anksioznost, a za koje se pokazalo da su u međusobnoj korelaciji. S obzirom na to da scree plot upućuje na postojanje jednog faktora, preporuča se koristiti upitnik kao jednodimenzionalni. Zaključno se može reći da se hrvatska verzija EPDS-a pokazala valjanim upitnikom za trijažu poslijeporođajne depresije te se preporuča za korištenje
u kliničke i zdravstvene svrhe.
Teorija egalitarnog sindroma (TES) hrvatskog politologa i sociologa Josipa Županova (1923.-2004.) vjerojatno je najznačajniji teorijski prilog domaćoj sociologiji. Činjenicu kako TES, prvi put opisan ...1970. godine, nikada nije sustavno operacionaliziran, odnosno empirijski provjeren, smatramo glavnim razlogom za postepeni gubitak interesa za TES, poglavito u istraživačkoj praksi domaćih društvenih znanosti. U ovome radu autori nastoje empirijski provjeriti Županovljevu višedimenzionalnu teoriju korištenjem konfirmacijske faktorske analize. Na temelju testiranja nekoliko modela strukture latentnog prostora egalitarnog sindroma autori predlažu dužu (27 čestica) i kraću (15 čestica) verziju Skale egalitarnog sindroma kao mjerni instrument pogodan za uporabu u širokom rasponu društvenih istraživanja. Uz zadovoljavajuće pristajanje modela prikupljenim podacima, rezultati provjere valjanosti predloženih kompozitnih indikatora potvrđuju njihovu korisnost. Predložena Skala egalitarnog sindroma omogućuje testiranje Županovljeve teorije čiju aktualnost – protivno nedavnoj kritici (Dolenec, 2014) – tek treba ispitati.
Period prilagodbe djece u predškolskim ustanovama, osobito jaslicama, predstavlja težak i stresan period za većinu djece. Koliko će dugo prilagodba trajati i kakve će reakcije dijete pokazivati, ...ovisi i o emocionalnim vezama koje je dijete do tada razvilo. S obzirom na evidentan nedostatak adekvatnih mjernih instrumenata privrženosti, osnovni je cilj ovog istraživanja bio prilagoditi i validirati Ljestvicu za procjenu privrženosti djece rane dobi, te ispitati kvalitetu te privrženosti u fazi prilagodbe na jaslice. Istraživanje je provedeno na uzorku od 271 djeteta, u predškolskim ustanovama u Rijeci, Opatiji, Lovranu, Krku i Baški. Odgajatelji su promatrali ponašanje djece prvih četrnaest dana njihovog boravka u jaslicama. U istraživanju je primijenjena ljestvica koja je adaptirana i validirana na temelju prethodnog istraživanja obrazaca privrženosti djece jasličke dobi (Mihić, 2010). Potvrđeno je pet od sedam faktora iz originalne ljestvice (Mihić, 2010), a cilj je bio nadogradnja same ljestvice, kako bi se proširila mogućnost boljeg procjenjivanja i dijagnosticiranja eventualnih pozitivnih i negativnih aspekata razvoja kvalitete privrženosti djece jasličke dobi, odnosno utvrđivanja razvoja sigurnog, ambivalentnog, nesigurnog ili dezorganizirajućeg oblika privrženosti. Obrasci ponašanja nazvani su: izbjegavanje, podržavanje, bliskost majka-dijete, odbacivanje i hladna distanca. Ovi faktori objašnjavaju ukupno 57,945% ukupne varijance, te pokazuju zadovoljavajuće pouzdanosti tipa Cronbach alpha u rasponu od 0,740-0,892. Rezultati vezani uz kvalitetu privrženosti su pokazali da je većina djece u ovom istraživanju sigurno privržena primarnom skrbniku i imaju normalan tijek prilagodbe u jaslicama. Pored analize odnosa s različitim osobnim i situacijskim varijablama, o nalazima se raspravljalo u okvirima važnosti teorije privrženosti za kvalitetan rad u jaslicama.
Uvod: Koncentracija D-dimera izmjerena različitim testovima pokazuje značajnu varijabilnost zbog nedostatka standardizacije. Opisujemo harmonizaciju koju smo proveli kako bi pokušali smanjiti tu ...varijabilnost koristeći uzorke plazme s visokom koncentracijom D-dimera.
Materijali i metode: Sudjelovalo je pet laboratorija s nekoliko različitih kvantitativnih D-dimer testova: Vidas D-dimer Exclusion (proizvođača Biome-rieux), Auto-Dimer (Biopool), D-dimer Plus, Acute Care D-dimer (oba Dade Behring) i Hemosil D-Dimer (Instrumentation Laboratory). Za harmonizaciju je pripremljen set od šest plazmi: smjesa (engl. pool) normalnih plazmi i uzoraka A-E, pripremljenih miješanjem normalne plazme s rastućim udjelom (1,2,3,8 i 14,7) smjese plazme bolesnika s visokom koncentracijom D-dimera. Za validaciju se koristilo 15 uzoraka plazme od bolesnika s venskom trom-boembolijom.
Rezultati: Izračunat je referentni regresijski pravac kroz srednje vrijednosti koncentracije D-dimera u uzorcima A-E te je korišten za harmoniziranje rezultata 15 validiranih uzoraka. Nakon harmonizacije su se koeficijenti varijacije znatno poboljšali s 89% na 19% (srednje vrijednosti) za validirane uzorke s visokom koncentracijom D-dimera. Za validirane uzorke s niskom koncentracijom D-dimera (normalna ili približno granična) koeficijenti varijacije su se čak povisili sa srednje vrijednosti od 86% prije harmonizacije na srednju vrijednost od 224% nakon harmonizacije.
Zaključak: Proces harmonizacije znatno je smanjio varijabilnost između različitih testova kod uzoraka s visokom koncentracijom D-dimera. Međutim kod uzoraka s koncentracijom D-dimera oko granične, što je kritično za kliničku primjenu, nismo primjetili poboljšanje.
Osnovu postrojenja za izomerizaciju lakog benzina u rafinerijama nafte čine reaktori koji su napunjeni platinskim katalizatorom. Glavni katalitički otrovi za ovu vrstu katalizatora su već u malim ...količinama voda, sumpor, oksigenati i dušik. Međutim, negativni učinak na aktivnost katalizatora imaju i metali. Arsen, kao jedan od metalnih otrova, štetan je već u μg/l te ga je potrebno precizno detektirati kako bi se skupi platinski katalizator mogao pravodobno zaštititi.
U radu je prikazan postupak određivanja niskih koncentracija arsena u lakom benzinu (red veličine μg/l). Korištena je metoda atomske apsorpcijske spektrometrije uz primjenu grafitne peći (GFAAS). GFAAS tehnika je pogodna za određivanje tragova metala u frakcijama nafte i naftnim produktima i dobra je alternativa razmjerno skupoj spektrometriji masa s induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS). Uzorak je stabiliziran miješanjem propisanih volumena uzorka s propan-1-olom i vodenom otopinom nitratne kiseline, pri čemu nastaje stabilna mikroemulzija (jedna faza). Kao modifikator je korištena otopina Pd(NO3)2. Validacija metode uključuje stabilnost mikroemulzije, područje linearnosti, iskorištenje, preciznost, granicu detekcije i granicu kvantifikacije.
U članku su predstavljeni deformabilni membranski aeroprofili (DMA), koji bi se zbog kompaktnosti i lakoće potencijalno mogli koristiti kod nove klase suvremnih mikro bespilotnih letjelica. Izvedena ...je numerička studija strujanja fluida s niskim Reynoldsovim brojem oko DMA s pretičkom duljine i uspoređena s rezultatima dobivenim u eksperimentu. Za istraživanje aerodinamičkih performansi, provedene su simulacije interakcije između fluida i DMA, s rješavanjem Reynolds osrednjenih Navier-Stokesovih jednadžbi (RANS) i primjenjujući raspodjele hidrodinamičkog tlaka na aeroprofil. Eksperiment je proveden u zračnom tunelu male turbulencije na modelu aeroprofila izrađenom od deformabilne membrane s pretičkom duljine, koja je na prednjem i stražnjem rubu omotana oko čelične šipke. Mjerjenja su provedena za unaprijed određeni raspon kvocijenta pretička duljine (od 0,025 do 0,150) i napadnog kuta (0° to 15°) i ustanovljena su dobra slaganja s rezultatima numeričke simulacije s najmanjim prosečnim odstupanjem kvocijenta uzgona 1,8 %. Istraživanje utjecaja pretička duljine membrane pokazuje, da bi to moglo poboljšati longitudinalnu stabilnost aeroprofila u radnom režimu bez oscilacija, u odnosu na krute aeroprofile.
PDF