Istraživanja pokazuju znatne negativne učinke pušenja marihuane na tjelesno i duševno zdravlje, kao i na socijalno te profesionalno funkcioniranje. Istodobno, sve se više razmatra mogućnost njezine ...uporabe u liječenju niza bolesti. Ovaj je rad rezultat pregleda najnovije literature koja daje spoznaje o učincima marihuane na zdravlje ljudi, s posebnim osvrtom na njezin potencijal u medicini. Marihuana ima niz dokazanih štetnih učinaka na zdravlje, a posebno se to odnosi na mlade ljude, zbog visokog rizika od psihoze, prometne nesreće, razvoja ovisnosti te zbog slabljenja kognitivnih funkcija. Marihuana može biti korisna u olakšavanju simptoma mučnine i povraćanja, porastu apetita te za ublažavanje boli kod osoba oboljelih od karcinoma, AIDS-a i multiple skleroze. Pušenje marihuane može donijeti znatne javnozdravstvene rizike. Ako postoji medicinska potreba za uporabom marihuane, ona leži u primjeni jasno definiranih medicinskih indikacija i protokola te definiranih i učinkovitih kemijskih spojeva, a ne u uzimanju neprerađene biljke kanabisa.
E-zdravstvo u novom normalnom - iskustva Košćina, Siniša
Bilten Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (Online),
02/2021, Volume:
27, Issue:
1
Web Resource
This paper addresses the noticeable increase of
Cs activity concentrations in soil and fallout in the area surrounding Zagreb (Croatia) that occurred at the time of the 2011 Fukushima accident. This ...topic is important for public health as
Cs is highly toxic due to its long half-life of radioactive decay and chemical similarity to potassium.
Cs concentrations in fallout were much greater than in soil, but remained present longer in the latter. While being detectable in our measurements,
Cs did not spread through the food chain in amounts exceeding the maximum allowed level of radioactive food contamination. However, more thorough and consistent measurements need to be done in order to establish the precise activity trends of
Cs in Zagreb soil and fallout.
Tema ovog rada je primjetno povećanje koncentracije aktivnosti
Cs u tlu i oborini na zagrebačkom području u vrijeme nesreće u Fukushimi u proljeće 2011. Tema je iznimno važna za javno zdravstvo jer je
Cs radioaktivan i vrlo toksičan uslijed dugog vremena poluraspada i kemijske sličnosti s kalijem. Povećanje koncentracije u oborini bilo je puno jače nego u tlu, ali je u tlu bila dulje prisutan. Iako zamjetan u našim mjerenjima, višak
Cs nije se proširio kroz hranidbeni lanac u količinama koje bi dovele do premašivanja dopuštenih granica radioaktivne kontaminacije u namirnicama. Međutim, za preciznije zaključke o aktivnosti
Cs potrebna su temeljitija i dugotrajnija mjerenja.
Svrha istraživanja u ovom radu je ukazati na nužnost razvoja nove paradigme u zdravstvenom sustavu u skladu s promjenama u karakteru poslovnih procesa i predložiti adekvatan model samoodrživog ...sustava financiranja zdravstvenih ustanova. Cilj istraživanja financiranja zdravstvene zaštite usmjeren je na povećanje profitabilnosti poslovanja i razvoj spektra zdravstvenih usluga od strane zdravstvenih ustanova i pronalaženje odgovora na sljedeća pitanja: konceptualno definiranje koncepta financiranja zdravstvene zaštite, adekvatnost postojećeg modela financiranja zdravstvene zaštite; utvrđivanje rizika, učinaka i kritičnih točaka financiranja zdravstvene zaštite; smanjenje i uklanjanje negativnih učinaka. Povezujući svrhu i cilj istraživanja, formuliran je okvir za formuliranje radne hipoteze: na znanstveno utemeljenoj osnovi kao i na saznanjima o ekonomskoj i financijskoj situaciji u zdravstvenom sektoru kako bi se dao prijedlog adekvatnog modela financiranja zdravstvene zaštite koji omogućuje učinkovitost, djelotvornost, ekonomičnost i profitabilnost u zdravstvenom sektoru. Na kraju rada zaključak će predstaviti primjerenost postojećeg modela financiranja zdravstvene zaštite i predložiti novi poboljšani model financiranja zdravstvene zaštite.
Public-private partnership in health care in Slovenia Introduction. Public-private partnerships introduce new socioeconomic relations between the public and private sectors. A public-private ...partnership is a general term that comprises all forms of cooperation between the public and private sector. The position of public service providers must be clearly defined, particularly when a public service is provided by both public entities as well as private entities with concessions. Methods. Research has shown that changes are needed both in the field of management of health organisations and in the field of better and more rational use of health care funds. Health institutions should remain under state ownership, while the private sector, in the form of providers of health care services, should rent premises in these facilities. It is interesting that the majority of doctors state, as their first reason for starting a private practice, the possibility of greater independence, more rational use of funds, better use of knowledge and technology, and only in the last place do they state better pay. Results. Utilising scientific methods, it has been proven that there are differences between providing health care services in the public health care sector, public-private health care sector and the private health care sector. Research has ascertained that public-private partnerships are the most suitable form of providing health care services for both patients and for providers of health care services.
Zdravstvo je sastavnica socijalne infrastrukture te je kao takvo podložno državnim intervencijama i administrativnom donošenju odluka. Osim što je temeljna ljudska potreba, zdravlje ostvaruje i ...mnogobrojne ekonomske implikacije, a efektivno korištenje zdravstvene prevencije utječe na smanjenje korištenja medicinskih usluga i povezanih visokih troškova zdravstva. Javno zdravstvo podrazumijeva administrativno donošenje odluka te je, stoga, potrebno eksplicitno vrednovati troškove i koristi od zdravstvenih intervencija, odnosno potrebno je voditi računa o njihovoj troškovnoj efikasnosti. Kako tržišna ravnoteža podrazumijeva usklađenost ponude i potražnje, cilj ovog rada je naglasiti važnost i potrebitost ne samo vrednovanja na strani ponude (provođenje ekonomskih evaluacija), već i vrednovanja čimbenika na strani potražnje (preferencija korisnika zdravstvenih usluga) koristeći se metodom izrečenih preferencija.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja zdravstveno-statističke podatke temeljem Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Svrha: Analizirani su prikupljeni ...podatci HZJZ-a iz godišnjih izvješća ugovornih timova i ustanova za djelatnost dentalne medicine po županijama i ukupno u cijeloj državi. Materijal i postupci: Podatci su prikupljeni iz Hrvatskoga zdravstvenog-statističkog ljetopisa od 2009. do 2013. godine. Rezultati: Analizom je ustanovljeno da je porastao broj osiguranika zdravstvene zaštite (5 %), ali se smanjio broj korisnika (10 %). Zabilježen je porast broja posjeta (14 %) i sistematskih pregleda (13 %). Najviše korisnika bilo je u Gradu Zagrebu gdje je najveći broj posjeta, ali malo sistematskih pregleda u posjetima (11 %) a Zadarska županija bilježi najveći broj sistematskih pregleda prema broju korisnika zdravstvene zaštite (90,6 %) i udjelu sistematskih pregleda u posjetima (30 %). Karijes je najčešće postavljena dijagnoza (43 %). Nepotpuno i nedostatno izvještavanje iz pojedinih županija, nepravilno evidentiranje dijagnoza te kurativnih i preventivnih postupaka mogu biti čimbenici koji utječu na kvantitetu i kvalitetu dobivenih podatka. Pravilno i redovito dostavljanje izvješća županijskim zavodima za javno zdravstvo, redovita provedba preventivnih pregleda, pravilno evidentiranje dijagnoza i postupaka pomoglo bi u daljnjem zdravstvenom planiranju, a u skladu s tim i u
provedbi mjera prevencije kako bi se poboljšalo oralno zdravlje. Zaključak: Analizom prikupljenih podataka dobiva se uvid u postojeće stanje prema kojemu bi se mogle planirati i provoditi daljnje aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Potrebne su daljnje analize koje bi pomogle da se bolje sagleda rad u djelatnosti dentalne medicine i njegovo poboljšanje.
This multicentre, cross-sectional observational study aimed to determine the prevalence of depression among the working population of Slovenia and identify factors correlating with higher prevalence ...of depression. It was conducted in three occupational medicine practices within major Slovenian primary health care centres. The study population consisted of 1,474 respondents 73.7 % of the invited participants, 889 (60.3 %) men and 585 (39.7 %) women with mean age of (40.5±9.8) years who visited these practices for their regular check-ups from November 2010 to June 2012 and were asked to fill in a self-developed questionnaire and score depression on the Zung’s self-rating depression scale. According to the rating, 50 (3.4 %) respondents suffered from depression. In the multivariate analysis, depression correlated with the following independent variables: self-perceived exposure to chronic stress, positive family history of depression, and primary school education.
Namen raziskave je bil določiti prevalence depresije med delovno aktivno populacijo in odkriti morebitne dejavnike, povezane z večjo prevalence depresije. Izvedli smo multicentrično presečno opazovalno raziskavo v ambulantah medicine dela, prometa in športa v treh večjih zdravstvenih domovih v Sloveniji. Opazovana populacija je bila sestavljena iz zaporednih obiskov delavcev, ki so prišli na redni preventivni pregled od novembra 2010 do junija 2012. Podatke smo zbirali s pomočjo vprašalnika, depresijo pa smo ugotavljali na podlagi Zungovega vprašalnika. V vzorcu je bilo 1.474 (73,7 %) posameznikov, od katerih je bilo 889 (60,3 %) moških. Povprečna starost vzorca je bila (40,5±9,8) let. V vzorcu je bilo 590 (3,4 %) posameznikov z depresijo. V multivariatni analizi so bile naslednje spremenljivke neodvisno povezane s prisotnostjo depresije: izpostavljenost stresu, pozitivna družinska anamneza depresije in osnovnošolska izobrazba.
Kontinuirana edukacija druÅ¡tveno-humanistiÄkim sadržajima Äini obavezni dio kurikuluma svih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. SrediÅ¡nji cilj spomenute edukacije sadržan je u ideji da ...budući lijeÄnici stjecanjem diplome ne postanu samo vrsni struÄnjaci, već i profesionalci, s temeljnim etiÄkim znanjima i izgraÄ‘enim etiÄkim naÄelima. Njihovim izostankom lijeÄnik je nespreman za obavljanje svog zanimanja, te olako zapoÄinje s nemoralnim i nezakonitim postupcima prema bolesnicima, ukljuÄujući nepoÅ¡tivanje autonomije i digniteta bolesnika, zaradu na patnji i boli nemoćnih i bolesnih i konaÄno - korupciju. U politiziranom javnom zdravstvu tranzicijskog druÅ¡tva takve su pojave vrlo prisutne, te su izraz kompleksnijih druÅ¡tvenih promjena, gubitka vrijednosti i uzdrmanosti institucija. Strukturalne promjene na razini druÅ¡tva tako se oÄituju i na razini medicinske struke, ali i pojedinaca, pri Äemu etiÄnost, jedna od temeljnih odlika zdravstva, stagnira, nazaduje, a nerijetko i propada. Izostanak etike najpogubniji je upravo u liku lijeÄnika: lijeÄnik je nerijetko nehuman, ne poÅ¡tuje ljudske vrijednosti i profesionalne norme, te stvara specifiÄan oblik tranzicijske "etiÄnosti i profesionalizma". Takva tranzicijska ("stara") etiÄnost i ("stari") profesionalizam prijetnja su dostojanstvu i pravima bolesnika, ugledu cjelokupne medicinske profesije, a dugoroÄno ugrožavaju i osnove medicine i zdravstva kao sustava druÅ¡tvene stabilnosti i povjerenja. Kvalitativan obrat u smjeru lijeÄnikove predanosti bolesnikovoj dobrobiti postaje moguć tek uvoÄ‘enjem "nove" (posttranzicijske) etiÄnosti i profesionalizma - smjesta. Spomenuto, meÄ‘utim, postaje tek formalno priželjkivan i moguć cilj, ako se uspostava i provedba procesa uvoÄ‘enja etiÄnosti i profesionalizma prepusti onim strukturama Äije su jedine odgovornost politiÄka i ekonomska (u smislu smanjenje zdravstvenih troÅ¡kova). Raskorak izmeÄ‘u formalne i stvarne (kulture) etiÄnosti i profesionalizma na taj naÄin postaje sve veći, a ostvarivanje temeljnih ciljeva zdravstva u zemljama tranzicije, ukljuÄujući Hrvatsku, opasno dovedeno u pitanje. ZakljuÄno, razvoj posttranzicijske ("nove") kulture etiÄnosti i profesionalizma lijeÄnika ne smije biti sluÄajan, prigodniÄarski, odnosno stihijski pokuÅ¡aj ublažavanja već nastale Å¡tete, nego interdisciplinarno definiran i kvalitetno voÄ‘en proces, jasno definirane strukture, metoda provedbe, etapa realizacije i oÄekivanih ishoda ciljeva. S obzirom na nužnost stvaranja javnog zdravstva kao boljeg mjesta za bolesnike i lijeÄnike, ali i stabilnog druÅ¡tvenog podsustava, ostvarivanje spomenutog procesa zahtijeva ukljuÄivanja i angažman aktera na svim druÅ¡tvenim razinama (lijeÄnika emancipiranih od politike, bolesnika ukljuÄenih u odluÄivanje i nadzor zdravstvenog sustava, te politiÄara svjesnih važnosti uÄinkovitosti, ali i humanosti sustava javnog zdravstva). Â
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Ambulanta zasebnega zobozdravnika, računalniki, asistentka, govori dr. Pavle Zagode, zasebni zobozdravnik iz Krškega; čakalnica pri zasebnem zdravniku, sestra oskrbuje pacienta, pregleduje kartoteke, za računalnikom, izjava zdravnika dr. Stane V. Sunčič, pacientka o privatni zobozdravstveni praksi.
Zdravstveni dom Žiri, ki so ga prevzeli zasebni zdravniki, zunanjost, notranjost, čakalnica, ambulanta, lekarna, govori dr. Ratko Radoševič, zdravnik splošne prakse, napisana tabla Bolnišnica Jesenice, govori Jože Veternik, direktor Osnovnega zdravstva Gorenjske.- Information:- Private health services in Slovenia: Secretary of State for Health Dr. Dunja Piškur describing individual cases from other countries. Private dental services: false teeth and instruments in a glass box. A dentist's assistant at work, an orthodontist examining a child. A statement by Dr. Marjan Tavčar, general manager of dental services in Nova Gorica.- Original language summary:
Zasebno zdravstvo pri nas; v studiu komentira posamezne primere iz prakse državna sekretarka v ministrstvu za zdravstvo dr. Dunja Piškur Kovač. Privatno zobozdravstvo, proteze in inštrumenti v vitrini, delo zobotehnice, ortodont pregleduje otroka, dr. Marjan Tavčar, direktor zobozdravstva Nova Gorica.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
