Cilj ovog istraživanja bio je istražiti razlike između dviju skupina studenata, onih koji dnevno provode do tri sata i onih koji provode više od tri sata u sjedilačkom načinu, u odnosu na vrijednosti krvnog tlaka, frekvenciju srca i indeks tjelesne mase. U ovom istraživanju sudjelovalo je 129 nasumično odabranih studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sjedilački način života procijenjen je na temelju pitanja iz Međunarodnog upitnika o tjelesnoj aktivnosti. Postavljeno je sljedeće pitanje: Unazad 7 dana, koliko ste vremena provodili sjedeći tijekom jednog radnog dana?. Odgovori su razvrstali ispitanike u dvije kategorije sjedilačkog načina života, „do tri sata“ i „više od tri sata“. Krvni tlak (dijastolički i sistolički), kao i broj otkucaja srca mjereni su OMRON-ovim digitalnim tlakomjerom. Studenti koji su izjavili da provode više od tri sata sjedeći statistički su imali veće vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka (p < 0,010), dijastoličkog krvnog tlaka (p < 0,001) i frekvencije otkucaja srca (p < 0,024). Rezultati pokazuju da sjedilački način života utječe na broj otkucaja srca u mirovanju i krvni tlak, što se odražava na druge organske sustave i u konačnici utječe na kvalitetu života i opće zdravlje.