U školskoj su nastavi udžbenici često jedini izvor njemačkoga kao stranoga jezika. U ovom će se radu istražiti utječe li veća semantička povezanost riječi u tekstu za čitanje i slušanje na njegovo bolje razumijevanje kod osnovnoškolskih učenika koji četiri godine uče njemački kao strani jezik te kakve implikacije dobivene spoznaje mogu imati na oblikovanje tekstova u udžbenicima. Stoga su se uspoređivala postignuća učenika na zadatcima uz tekstove za čitanje i slušanje iz udžbenika za četvrtu godinu učenja s postignućima učenika na eksperimentalnim tekstovima za čitanje i slušanje. Eksperimentalni su tekstovi sastavljeni pomoću distribucijskoga semantičkog modela s njemačkim i hrvatskim korpusom podslova televizijskih serija i filmova. Riječi iz kontrolnoga i eksperimentalnoga teksta bile su jednake frekvencije, no razlikovale su se po semantičkoj povezanosti unutar semantičkoga prostora. Eksperimentalni su tekstovi semantički povezaniji od kontrolnih. Razumijevanje se pojedinih tekstova provjeravalo zadatcima koji su pratili tekstove. Polazi se od toga da će učenici imati bolje rezultate na zadatcima vezanima uz eksperimentalne tekstove za čitanje i slušanje nego uz kontrolne tekstove. Analizom riješenih zadataka potvrdila se početna hipoteza.