S obzirom na to da ljudi mogu iskrivljavati odgovore na upitnicima licnosti, a istrazivanja pokazuju da to cesto i cine, socijalno pozeljno odgovaranje bitan je prakticki, ali vec i desetljecima aktualni istrazivacki, problem. Istrazivaci se uglavnom slazu da socijalno pozeljno odgovaranje mozemo opisati kao tendenciju davanja pretjerano pozitivnih opisa vlastitih osobina uskladenih s drustvenim normama i standardima, no pitanje o kojem se debata vodi jos od polovice 20. stoljeca jest je li ono pogreska mjerenja koja ugrozava valjanost upitnika licnosti ili je odraz individualnih razlika u licnosti. Kako bi se razumjeli rezultati dosadasnjih istrazivanja, nuzno je poznavati pristup u okviru kojega su stvorene pojedine konceptualizacije socijalno pozeljnog odgovaranja, odnosno konstruirani pojedini mjerni instrumenti. U literaturi, medutim, nedostaje sustavni pregled koji sadrzi i temeljit prikaz svih konceptualizacija. Stoga je cilj ovoga rada pregled postupnih promjena u konceptualizaciji i nacinu proucavanja socijalno pozeljnog odgovaranja koje su imale kljucnu ulogu u oblikovanju suvremenih modela socijalno pozeljnog odgovaranja. Rad zavrsava zakljuckom pregleda dosadasnjih istrazivanja, smjernicama za provedbu buducih istrazivanja te prakticnim implikacijama. Kljucne rijeci: socijalno pozeljno odgovaranje, upravljanje dojmovima, samozavaravanje, skale lazi, upitnici licnosti