Cilj ovog rada bio je istražiti dobne i spolne razlike u depresivnosti kod djece i adolescenata. U istraživanje se krenulo od pretpostavke da će djevojke u odnosu na mladiće postizati više rezultate te da će rezultati depresivnosti biti viši u starijim dobnim skupinama. U istraživanju je sudjelovalo 564-ero učenika (N=240) i učenica (N=324) škola na području grada Splita u dobi od 10 do 18 godina, a primijenjena je ljestvica depresivnosti za djecu i adolescente. Pokazalo se da su najviši ukupni rezultati na ljestvici depresivnosti utvr- đeni u osmom razredu, odnosno na početku srednje adolescencije, pri čemu su u sedmom i osmom razredu utvrđene i značajne spolne razlike u korist djevojaka. Analize spolnih razlika, provedene posebno za emocionalni i kognitivni aspekt depresivnosti, pokazale su da djevojke u odnosu na mladiće pokazuju veću emocionalnu depresivnost, dok u kognitivnoj komponenti nisu utvrđene značajne spolne razlike. Iznadprosječni ukupni rezultat depresivnosti transformiran na C ljestvicu postiže čak 20,43% sudionika, od čega klinički značajan rezultat njih 5,68%. Pritom su najugroženije djevojke u osmom razredu osnovne škole. Poželjne su preventivne aktivnosti usmjerene na osnaživanje adolescenata radi kontroliranja depresivnih simptoma. Budući da rezultati istraživanja pokazuju kako su djevojke na kraju osnovne škole u posebnom riziku za povišenu depresivnost, čini se važnim implementirati spolno - specifi čne preventivne aktivnosti kojima bi cilj bio jačanje njihova samopouzdanja i samopoštovanja te razvijanje socijalnih i emocionalnih vještina potrebnih za suočavanje s izazovima u adolescenciji i ostvarivanje njenih razvojnih zadataka