SAŽETAK Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kod nas i u svijetu. Starenje stanovništva povećava opterećenost bolešću, a dinamiku ponude i potražnje za kardiološkim uslugama, uz starenje populacije, određuju brojni drugi čimbenici. Svrha ovoga istraživanja jest analiza ljudskih resursa u kardiologiji temeljem odabranih indikatora, što uključuje broj, dob i stope kardiologa na nacionalnoj i županijskoj razini. Broj kardiologa dobiven je od Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2020. godinu, a ostali podatci dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je 2020. godine ukupno bilo 334 kardiologa, njih 291 (87,12%) u javnom sektoru, od čega su 123 (42,26%) bile žene i 168 (57,73%) muškarci. U privatnom sektoru bilo je zaposleno 43 kardiologa, od toga 13 (30,23%) žena i 30 (69,76%) muškaraca. U polovici županija više od 50% specijalista bilo je starije od 50 godina. U privatnom sektoru kardiolozi su bili statistički značajno stariji, 55 naspram 46 godina (p < 0,001). Prosječna stopa kardiologa u javnom sektoru iznosila je 60 na milijun stanovnika, a ukupno u javnom i privatnom sektoru 69. Županije s višim indeksom gospodarske snage imaju više kardiologa, međutim razlike nisu značajne, dok županije s četiri velika grada i medicinskim fakultetima, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju gotovo dvostruko veće prosječne stope kardiologa na milijun stanovnika od ostalih županija. Udio kardiologinja, računajući oba sektora, jest 40,72%, a županije s velikim gradovima i medicinskim fakultetima imaju nešto veći udio – 41,87%. Ovim su istraživanjem prikazane određene specifičnosti ljudskih potencijala u kardiologiji u Hrvatskoj, prvenstveno nejednaka distribucija stopa kardiologa na županijskoj razini, kao i razlike po dobi i spolu u javnom i privatnom sektoru.