Koristeći Bourdieuov teorijski okvir, rad nastoji istražiti strukturu kulturne participacije i njenu povezanost sa socijalnim obilježjima ispitanika koji stanuju u novim stambenim naseljima i lokacijama u Zagrebu i susjednim gradovima (Samoboru, Velikoj Gorici i Zaprešiću). Anketno istraživanje provedeno je 2014. godine na ciljanom uzorku od 308 ispitanika. Faktorskom analizom identificirana su četiri obrasca kulturne participacije: „participacija u visokoj kulturi“, „čitanje i konzumacija kulturnih programa“, „aktivno bavljenje umjetničkim i primijenjenim aktivnostima“ i obrazac „auditivna kultura“. Kako bi se ustanovio utjecaj odabranih sociodemografskih obilježja, faktori su pretvoreni u aditivne skale, na kojima je provedena analiza varijance i t-test. Sa skalom „participacija u visokoj kulturi“ povezani su obrazovanje, radni status, zanimanje ispitanika te prosječni mjesečni prihod kućanstva. Sa skalom „čitanje i konzumacija kulturnih programa“ povezani su ženski spol, dob, obrazovanje i bračni status, a sa skalom „aktivno bavljenje umjetničkim i primijenjenim aktivnostima“ povezan je od svih obilježja samo ženski spol. Skala „auditivna kultura“ nije povezana ni s jednim sociodemografskim obilježjem. Ovo istraživanje potvrđuje važnost socioekonomskog statusa za potrošnju visoke kulture te važnost roda u objašnjenju pojedinih oblika kulturne participacije. Razlika u kulturnoj participaciji stanovnika grada Zagreba i stanovnika susjednih gradova nije se utvrdila.