Ovo istraživanje provedeno je radi utvrđivanja razlike u masenom udjelu polifenola dva ekotipa višnje Maraske (Recta i Brač 2) uzgojenih na dva područja u Hrvatskoj (Zadar i Split), utvrđivanja stabilnosti polifenola tijekom skladištenja na -18 ° C tijekom šest mjeseci i doprinosa polifenolnih spojeva antioksidacijskom kapacitetu (AOC). Primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC UV/VIS PDA) identificirani su fenolni spojevi iz skupine antocijana (ANT), hidroksicimetnih kiselina (HCA), flavonol glikozida (FG) i flavanola (FLAV). ANT su dominirali u svim uzorcima višanja, svježim i zamrznutim (321,90 - 774,61 mg/100 g st), a u najvećim masenim udjelima određen je cijanidin-3-glukozilrutinozid (CYGR) (223,22-501,04 mg/100 g st). Maseni udjeli drugih polifenolnih spojeva: HCA (40,72–86.28 mg/100 g st), FG (22,34–41,03 mg/100 g st) i FLAV (0,16–0,59 mg/100 g st) bili su znatno niži u odnosu na ANT. Glavni spojevi iz skupine HCA bili su p-kumarinska i neoklorogenska kiselina, iz skupine FG kvercetin-3-glukozid te iz skupine FLAV katehin. Statistička analiza pokazala je da su se svi uzorci višanja značajno razlikovali prema masenom udjelu ANT, HCA, FG, FLAV i AOC (p ≤ 0, 01). Ekotip Recta i zadarsko uzgojno područje su općenito imali veći maseni udio fenolnih spojeva. Skladištenje zamrznutih plodova višnje pri temperaturi od -18 °C tijekom 6 mjeseci uzrokovalo je smanjenje gotovo svih skupina fenolnih spojeva, naročito ANT (16 - 30 %) i HCA (26-36 %) dok je uočena bolja stabilnost FG (10.5 – 20 %) te veće varijacije u masenom udjelu FLAV. Za određivanje AOC korištene su tri metode (DPPH, FRAP, ABTS), a AOC je iznosila kako slijedi: DPPH (3,28- 6,38 mmol TE/100 g st); FRAP (7,18-18 mmol TE/100 g st) te ABTS (73,16-119,93 mmol TE/100 g st). Viši AOC određen je u uzorcima ekotipa Brač 2/Zadar.