Na pitanje kako interpretiramo odnosno tumačimo književnost u radu odgovaramo sa stajališta suvremene prostorne književne znanosti odno-sno sa stajališta njezine slovenske akademske verzije koja se primjenjuje u posljednjem desetljeću. Slovenska se prostorna književna znanost oslanja na tradicionalnu književnu geografiju koju teorijski i metodološki nadopunjuje konceptima postmoderne prostorne humanistike, dok se, osobito kroz koncepciju književnosti kao društvenog sustava, produktiv-no povezuje s empirijskom znanosti o književnosti koja u Sloveniji ima već dužu tradiciju. Slovenska prostorna književna znanost temelji se na pretpostavci o uzajamnim utjecajima geoprostora, shvaćenog kao preplet fizičko-prirodnih i društvenih čimbenika, te književnosti, shvaćene kao sveukupnost književne komunikacije. Slovenska se književnost na taj način interpretira odnosno tumači prvenstveno iz perspektive prostora. U književnoznanstvenim studijama do izražaja dolaze različite vrste prostornih podataka koji su s jedne strane uglavnom vezani za biogra-fije književnika i infrastrukturu medija te institucija, a s druge strane za književne tekstove koji se odnose na geoprostor i u tom kontekstu na književne prostore. Rad se fokusira na prostorne aspekte biografija. Za predstavljanje, analizu i interpretiranje relacija između geoprostora i “životnih putova” književnika upotrebljavaju se tematske književne karte izrađene pomoću suvremene tehnologije GIS.