Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnoga zdravlja. Prema tome modelu zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenome društvu nije moguće drugačije osigurati. Cilj je ovoga rada provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifestne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnome zdravlju. U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob = 44.9; SD = 10.45; 58.9 % muškoga spola). Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su da je šestfaktorska struktura Upitnika LAMB replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podacima najbolje pristaje model ESEM (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055 – .069). Upitnik LAMB pouzdan je i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno koreliraju s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifestnim varijablama pokazali su da su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnoga zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost Upitnika LAMB za korištenje u hrvatskome istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju da je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju. Jahodaʼs latent deprivation model is the most common framework for examining the relationship between unemployment and mental health. According to this model, in modern society, employment provides a regular income and financial security and enables psychological needs that cannot be satisfied in any other way. The paper aims to test the construct validity of the Latent and Manifest Benefits scale (Muller et al., 2005), its reliability, and predictive validity in mental health. A total of 209 unemployed social assistance recipients participated in this study (Mage = 44.9; SD = 10.45; 58.9% men). The performed statistical analysis and verification of the latent structure confirmed the assumed six-factor structure of the LAMB scale on a Croatian sample of unemployed social assistance recipients. According to the results, the best fit is the ESEM model (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055-.069). The LAMB scale is a reliable and valid instrument, and each of its six dimensions has a significant positive correlation with mental health. The results of the path analysis with manifest variables show that the sense of purpose, social status, and level of activity are significant predictors of mental health. This paper confirmed the conceptual latent deprivation model on a sample of hard-to-employ people and determined the validity of the LAMB scale for use in the Croatian context. The results highlight the importance of expanding support for people living in poverty by providing them with mental health support and addressing latent deprivation.