UNI-MB - logo
UMNIK - logo
 
E-resources
Full text
Open access
  • AMERIČKA LEGISLATIVA O IMIG...
    Toševa Karpowicz, Ljubinka

    Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991), 12/2011, Volume: 32, Issue: 2
    Journal Article

    Od proglašenja neovisnosti 1776. godine do danas, SAD je zemlja koju karakterizira, iako s oscilacijama, politika privlačenja imigranata. Ta je politika od početaka istodobno bila vezana uz pravo stjecanja državljanstva. Jedno i drugo pravo bilo je poticajno za nastajanje složene i do detalja razrađene legislative. Ona se istodobno odnosila i na utemeljenje državnih institucija koje se bave rekrutiranjem imigranata i na tlu SAD-a i putem diplomatskih predstavništava, u drugim zemljama. Zakonskim propisima također je bila podređena djelatnost prijevoznika, kako bi, na terenu konstatirana zdrava radna snaga, kao takva stigne i u SAD. No, pored zaštite gospodarskih interesa, putem legislative vrlo je rano vođena i politika zaštite ideoloških interesa liberalne države. Prvi takav zakon donesen je već 1798. godine (Alien and Sedicton Act). Njime je produžen rok za stjecanje američkog državljanstva, prošireno je pravo udaljavanja i povrata imigranta u zemlju podrijetla te zabrana slobode pisanja i govora. Sljedeći restriktivni korak u politici privlačenja imigracije odnosi se na nadopunu Zakona o imigraciji i ulasku stranaca u državu na temelju poslovnih ugovora od 3. ožujka 1891. godine. Useljavanje je tada bilo moguće samo uz zajamčeno zaposlenje. Treći restriktivni zakon je Zakon o utemeljenju Ureda za imigraciju i naturalizaciju 1906 godine. Njime je zabranjeno useljavanje ne samo određene kategorije radnika, već i imigranata određenog idejnog usmjerenja. Člankom 39. Zakona iz 1907. godine utemeljena je komisija na čelu sa senatorom Williamom P. Dillingham iz Vermonta. Komisija je Kongresu podnijela izvještaj o svom radu te iznijela prijedloge za nadalje u obliku opsežne studije u 42 sveska. Komisija je manipulirala statističkim podacima koje su načelnici za imigraciju tijekom godina prikupili u svim imigrantskim lukama SAD-a, kako bi prikazala da su tzv. novi imigranti, podrijetlom iz zemalja južne i istočne Europe bili rasno inferiorni u odnosu na stare imigrante, podrijetlom iz zemalja sjeverne i zapadne Europe, te da se kao takvi ne zaslužuju koristiti sredstvima Američkoga fonda.