Ovarijski hiperstimulacijski sindrom je najozbijnija jatrogena komplikacija koja nastaje nakon stimulacije jajnika. Zasad nema jasnih dokaza o apsolutnoj djelotvornosti većine standardnih i preventivnih i kurativnih metoda. Novije studije pokazuju da humani korionski gonadotropin povisuje vaskularni čimbenik rasta, vaskularni endotelni kaderin i vaskularnu propusnost na spojevima adherentnog endotela. Kako vaskularni endotelni čimbenik rasta igra ključnu ulogu u patofiziologiji sindroma, ukazuje se na onemogućavanje djelovanja vaskularnog čimbenika rasta u prevenciji bolesti. Budući da je vaskularni čimbenik rasta ujedno i fiziološki regulator folikulogeneze, stvaranja progesterona i krvnih žila endometrija, njegova bi potpuna inaktivacija specifičnim blokatorima dovela do neželjenih nuspojava koje bi ometale razvoj rane trudnoće, što onemogućuje njihovu kliničku primjenu. Odnedavno se pokazalo kako niske doze agonista dopamina (kabergolin) suzbijaju pojačanu vaskularnu propusnost izazvanu vaskularnim endotelnim čimbenikom rasta, smanjujući profilaktično pojavnost sindroma bez nepovoljnog djelovanja na ishod trudnoće. Zbog izostanka nepoželjnih nuspojava kabergolin bi mogao biti djelotvoran i siguran u etiološkom pristupu te u prevenciji i liječenju sindroma. Noviji pristup ukazuje na to da primjena metformina može isto koristiti u prevenciji sindroma kod žena s policističnim jajnicima ili bez njih.