Monetarna politika može djelovati na agregatnu potražnju kroz slijedeća tri kanala: kroz tradicionalni kanal kamatnih stopa, kroz cijenu ostale aktive, i putem kreditnog kanala koji se sastoji od bilančnog kanala, kapitalnog kanala i kreditnog kanala banaka. Kada središnja banka uvodi mjere restriktivne monetarne politike, poslovne se banke suočavaju s teškoćama pri očuvanju postojećih i pribavljanju novih financijskih izvora. Budući da u bankarskom sustavu postoje banke različite po svojoj veličini, vlasničkoj strukturi, kapitalizaciji i po stupnju likvidnosti, restriktivna monetarna politika na njih nejednako djeluje zato što među njima postoje različite razine asimetričnosti informacija. Ako su banke veće, bolje kapitalizirane, likvidnije i/ili u domaćem vlasništvu, a slabije reagiraju na promjene u monetarnoj politici središnje banke, moguće je tvrditi da je bankovni kreditni kanal učinkovit. Ta je hipoteza testirana na panelu godišnjih podataka za pojedine slovenske banke pomoću opće metode trenutka. Iako dobiveni rezultati nisu jednoznačni, oni ipak upućuju na postojanje ovoga kanala.