S obzirom na starenje stanovništva, ali i veću svjesnost o prisustvu bolesti i njezinim posljedicama, osteoporoza s posljedičnim frakturama učestalo se dijagnosticira, što ovu bolest čini jednom od češćih bolesti današnjice. Uz nju se veže i značajna stopa invaliditeta, a u određenom broju slučajeva i smrtnih ishoda. Danas je dostupan cijeli niz izvora epidemioloških podataka različite kvalitete koji su vezani uz ovu bolest. S jedne strane ukupan se broj pacijenata s osteoporozom još uvijek redovito procjenjuje, ali se s druge strane broj pacijenata s nekim frakturama može točno pratiti, te se u ovom radu jedan od naglasaka stavio i na ovaj problem. Hrvatska po procijenjenom broju pacijenata s osteoporozom (48 050 muškaraca i 204 248 žena) i s prevalencijom od 5,6 % ne odskače značajnije od drugih europskih zemalja, a slično je i s incidencijom ukupnog broja fraktura te fraktura vrata bedrene kosti. Zabrinjavajuća je činjenica da se u pretpandemijskim godinama fraktura vrata bedrene kosti pojavila na listi deset vodećih uzroka smrtnih ishoda u hrvatskom stanovništvu, s time da je kod žena starih 65 godina i više fraktura vrata bedrene kosti zauzimala 7. mjesto među uzrocima smrtnih ishoda. Ovi statistički pokazatelji značajnije su se izmijenili tijekom pandemijskih godina kada su drugi uzroci smrtnih ishoda postali češći. Ipak, činjenica je da osteoporoza kao bolest nije nestala te se s obzirom na slabiju provedbu preventivnih i kurativnih aktivnosti tijekom pandemije može očekivati pogoršavanje epidemioloških parametara vezanih uz osteoporozu u budućnosti.