U radu se prikazuju fonološke, morfonološke, morfološke i sintaktičke značajke govora Mrkoči u središnjoj Istri. Riječ je o ikavsko-ekavskome govoru koji se prostire između ekavskih žminjskih govora na zapadu, ikavsko-ekavskih ceranskih na jugu, ikavskih barbanskih na jugoistoku i ikavsko-ekavskih čepićkih na istoku. Usporedbom sa susjednim čepićkim govorima s jedne strane i ceranskim s druge utvrđeno je da se više podudaraju s ceranskim, s kojima dijele gotovo sve jezične crte, dok između mrkočkoga idioma i čepićkih govora ima puno razlika i na fonološkoj i na morfološkoj razini. Stoga se zaključuje da se govor Mrkoči teritorijalno nastavlja na čepićke govore, ali ne i jezično jer ne pripadaju istomu jezičnom tipu. Opisom jezičnih značajki utvrđeno je da, prema podjeli Dalibora Brozovića, govor pripada srednjočakavskomu ili ikavsko-ekavskomu dijalektu, a prema podjeli Ive Lukežić, kontinuira rubni poddijalekt unutar sustava ikavsko-ekavskoga dijalekta.