Postoje razliciti pristupi tumacenja uzroka sve vece prezaduženosti gradana: ekonomski, socijalni, pravni. Takvo povecanje zasigurno je jedna od posljedica financijske krize. Medutim, sve veca dostupnost te raznolikost ponude financijskih usluga, nerazumijevanje pojmova, odnosno temeljnih prava i obveza koje proizlaze iz ugovaranja takvih usluga, takoder doprinosi porastu zaduženja. Stoga, temeljno pitanje na koje se nastoji odgovoriti u radu jest: u kojoj mjeri je poznavanje prava i obveza gradana koji koriste financijske i javne usluge vjerodostojno mjerilo ucinkovitosti gradanskopravnih propisa kojima bi se, medu ostalim, trebala štititi i socijalna prava, s obzirom da njihovaprimjena utjece na status (pre)zaduženosti gradana? Odgovori na navedeno pitanje velikim se dijelom temelje na rezultatima empirijskih istraživanja provedenih u listopadu 2016. u okviru projekta Gradanskopravna zaštita gradana u financijskoj krizi. Ti rezultati razmatrani su u kontekstu temeljnih vrijednosti izraženih pojedinim nacelima modela odgovornog kreditiranja kao i pojedinim nacelima europskog socijalnog modela. Prvenstveno je rijec 0 nacelu zaštite potrošaca koje povezuje oba modela, a cije ostvarivanje pretpostavlja odredeno uskladivanje pojedinih dijelova gradanskopravne i socijalne zaštite gradana. Temeljem rezultata istraživanja, u radu se analizira u kojoj mjeri su pojedine privatnopravne norme, posebice one koje odreduju nacin informiranja gradana pri korištenju financijskih te pojedinih javnih usluga, društveno ucinkovite, što otvara potrebu uvodenja ucinkovitije pravne i nepravne zaštite gradana kako bi se smanjila njihova financijska, a time i socijalna iskljucenost.Kljucne rijeci: model odgovornog kreditiranja, europski socijalni model, zaštita potrošaca, financijske usluge, javne usluge, informiranost, financijsko obrazovanje i opismenjavanje.