Istodobno, kroz pregled razvoja eti.kih standarda u studijskim programima etnologije na slovenskim sveu.ilistima, oblikovanja eti.kih odbora, razmatranja sirih zakonskih okvira koji normiraju eti.ko djelovanje u znanosti i obrazovanju, pa sve do eti.kih pitanja u podru.ju zastite muzejskih predmeta, prevencije zloupotrebe i problematiziranja na.ela povjerljivosti podataka u raspolaganju (pohrani, interpretaciji i izlaganju) muzejskim predmetima, Ramsak ocrtava razli.ite mehanizme eti.kih zahtjeva i njihove obuhvate u sasvim speci# .nim disciplinarnim uvjetima prakticiranja etnologije i kulturne antropologije. Jelka Pirkovi. u "Vprasanju etike v varstvu kulturne dedis.ine" objavljuje prijedlog za oblikovanje skupnog konzervatorsko-restauratorskog eti.kog kodeksa koji bi se vodio dobrobitima zajednice, jasnim de# niranjem pojma bastine i spoznajom da je pitanje interesa za bastinu dijeljeno s .itavom zajednicom te je dio osnovnih ljudskih prava dionika neke kulture i nije samo strukovno pitanje. Tim pitanjima na.inje problem "drustvene uloge eti.nog muzeja" prokazuju&i prividnu neutralnost muzeja, upu&uju&i na muzejske prakse kao prakse djelovanja s pozicija mo&i. Podastiru&i .itateljima provokativno pitanje Richarda Sandela o nuznosti muzejskog "moralnog aktivizma", Daris od muzejske prezentacije i interpretacije o.ekuje promicanje simetri.nih ljudskih prava, muzej koji je inkluzivan za sve .lanove zajednice i muzejsko djelovanje koje je vo2eno idealima "pravi.nosti, postenja te dostupnosti".