U radu je istraživan odnos između hrapavosti bukovine i hrastovine površinski obrađenih uljem i poliuretanskim lakom i klizavosti suhe površine te površine na koju su se prolili voda i ulje. Klizavost površine određena je klatnom, a hrapavost joj je izmjerena kontaktnim uređajem uz pomoć parametara Ra, Rt, Rp, Rz i Rsm za procjenu hrapavosti. Vjerojatnost poskliznuća u suhim uvjetima za sve je ispitivane drvene podove bila niska. Vlaženje površine vodom i uljem smanjilo je otpornost na klizanje površinski obrađenih podova od hrastovine i bukovine. Utvrđena je velika negativna korelacija između otpornosti na klizanje na suhoj površini drvenih podova i parametara hrapavosti Ra, Rz, Rt i Rp te pozitivna korelacija između otpornosti na klizanje na podovima zalivenim vodom i parametara hrapavosti Ra, Rz, Rt i Rp. Nadalje, korelacije između parametara hrapavosti Ra, Rt, Rp i Rz i otpornosti na klizanje bile su vrlo slične. Parametri hrapavosti jače su korelirali s otpornošću na klizanje na suhim površinama i površinama zalivenim vodom nego s otpornošću na klizanje na površinama zalivenim uljem. Usporedba razredbi vjerojatnosti poskliznuća na površinski obrađenim drvenim podovima dobivena klatnom i na temelju parametra hrapavosti površine Rz pokazala je da je u nekim slučajevima parametar Rz dao precijenjenu vjerojatnost poskliznuća na podovima u mokrim uvjetima. Rezultati potvrđuju prethodna istraživanja prema kojima mjerenja hrapavosti trebaju služiti samo kao vodilja i ne smiju se primjenjivati kao jedini pokazatelj klizavosti drvenih podnih materijala.