Svrha: Unutar područja marketinga i istraživanja potrošača, prethodne studije često su se bavile odlukama djece o hrani na fragmentiran način, bilo gledajući isključivo na stavove ili ponašanja. Takav pristup ograničava cjelovito shvaćanje djece kao potrošača. Ova studija ispituje kako marketinške radnje (konkretno, korištena riječ tvrdnja) pomažu potaknuti djecu da preferiraju zdravije izbore. Metodološki pristup: U simuliranom zadatku odabira hrane sudjelovalo je ukupno 215 djece u dobi od 6 do 9 godina, a sudionici su bili djeca iz dvije zagrebačke škole. Od roditelja djece zatražen je pismeni informirani pristanak za sudjelovanje njihovog djeteta u istraživanju. Rezultati i implikacije: Rezultati naglašavaju značajnu ulogu specifičnih riječi kao što su „zdravo“, „popularno“ i „ukusno“ te emotikona „smajlić“, „srce“, „mišić“ u utjecaju na dječje izbore hrane. Korištenje ovih tvrdnji povećava vjerojatnost da će djeca odlučivanje za zdravije prehrambene opcije. Ovi uvidi imaju praktične implikacije za osmišljavanje intervencija koje promiču zdravije prehrambene navike kod djece. Ograničenja: Korištenje hipotetskih izbora hrane možda neće u potpunosti prikazati dječja ponašanja u stvarnom okruženju. Istraživanje alternativnih strategija označavanja osim tvrdnji riječima omogućilo bi usporedbe i identifikaciju učinkovitih metoda za motiviranje zdravih izbora. Doprinos: Ovo istraživanje uvelo je novi pristup ispitivanjem učinkovitosti tvrdnji i emooznaka kao strategije označavanja za poboljšanje izbora zdrave hrane. Dobiveni rezultati unapređuju naše razumijevanje temeljnih mehanizama koji pokreću dječje odluke o hrani i postavljaju temelje za intervencije usmjerene na poticanje zdravog ponašanja u području izbora hrane.