Globalni trend sve većeg rasta broja učenika japanskog jezika ukazao je i na pojavu potrebe u Hrvatskoj za osnivanjem obrazovnih ustanova (osnovno, srednje i visoko obrazovanje; neformalno obrazovanje) za učenje japanskog jezika, a posljedično i obrazovanjem i stvaranjem nove generacije kvalificiranih mladih učitelja, s adekvatnom teorijskom i praktičnom pozadinom i znanjem japanske didaktike i pedagogije. Cilj ovog rada je analizirati i opisati organizaciju i izvođenje kolegija Praksa u nastavi japanskog jezika i kulture na prvoj godini diplomskog studija Japanologije, osvrćući se i na izazove i ograničenja koja su proizašla zbog situacije s pandemijom bolesti Covid-19 i online izvođenja nastave. Nadalje, rad će također raspraviti i ulogu nastavnika kao moderatora/facilitatora, studenata kao praktikanta i polaznika kao učenika na intenzivnom dvotjednom online tečaju za građane, koji je dio gore spomenutog diplomskog kolegija. Na kraju, rad će se, na temelju rezultata i odgovara dobivenih iz ankete provedene na polaznicima tečaja (učenici), zatim saznanja iz izvješća samoevaluacije studenata (praktikanata) o obavljenoj praksi te evaluacije nastavnika, osvrnuti na poboljšanje znanja i vještina praktikanata na praksi.