Ostavštine privatnih knjižnica znamenitih ljudi - legati, često su svjedoci kulturne povijesti grada, regije ili širega područja na kojemu su nastajali. Pri organizaciji i obradi legata potrebno je očuvati cjelovitost i posebnost zbirke, istaknuti njegovu zavičajnu i baštinsku vrijednost. Jedna od mogućnosti jest bilježenje podataka o povijesti primjerka, provenijenciji, u kataložnom opisu. Cilj je istražiti kako se bilježe fizički tragovi bivših vlasnika knjiga u kataložnom opisu te može li knjižnični katalog okupljati podatke o zbirci i bilješke o prijašnjim vlasnicima. U radu se istražuje upotreba podataka provenijencije u kataložnim zapisima za posebne zbirke na primjerima iz prakse u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, na legatima Rudolfa Franjina Magjera i Vikora D. Sonnenfelda. Ispitane su mogućnosti obrade legata koje pruža knjižnični integrirani sustav CROLIST. Dokazat će se važnost kataložnog opisa u otkrivanju informacija o bivšim vlasnicima zbirki i važnost jedinstvenosti zbirke okupljene u knjižničnom katalogu. Fizički se tragovi bivših vlasnika u knjigama, osim na policama, okupljaju i u katalogu, što je korisnicima osobita pomoć pri istraživanju. Takvim se načinom obrade omogućuje dostupnost kataložnim zapisima u lokalnoj bazi podataka, poboljšava se pristup podacima, poboljšava se poslovanje unutar ustanove, omogućuje se izrada posebnih bibliografija darovatelja i uključivanje podataka o baštinskim fondovima u baze podataka na europskoj i svjetskoj razini.