U svakoj situaciji čovjek je istodobno izložen raznim egzogenim, tijelu stranim kemijskim supstancijama, ksenobioticima. Toksičnost pojedine tvari ne ovisi samo o njezinim toksikološkim značajkama (toksikokinetika, toksikodinamika) nego je i funkcija izložene biološke vrste, aktivnosti enzima koja je genetski predodređena te faktora okoline uključujući istodobnu izloženost drugim ksenobioticima, mikroklimatske uvjete (temperatura, vlaga, tlak), kao i životne navike (način prehrane, pušenje, konzumiranje alkohola, upotreba lijekova itd.). Spoznaja o svim tim faktorima kao mogućim uzrocima velikih interindividualnih razlika u biološkim pokazateljima pri jednakoj razini profesionalne izloženosti nekoj kemijskoj noksi direktan je povod nastanka ovog prikaza. Iz raznovrsnog i kompleksnog područja interakcije, gdje se ne može predvidjeti ni kvalitativno ni kvantitativno djelovanje pojedinog sastojka smjese izdvojeni su i u ovom prikazu opisani dostupni rezultati istraživanja utjecaja načina prehrane, navike pušenja, konzumiranja alkohola i upotrebe lijekova, dakle nekih životnih navika na metabolizam ksenobiotika. Razmatrajući tu temu potrebno je prvo istaknuti osnovne značajke metabolizma ksenobiotika odnosno aktivnosti metaboličkih enzima. Oskudan broj radova koji istražuju interakciju najbolje odražava činjenica da je uvodni dio o metabolizmu opsežniji od opisa utjecaja životnih navika na metabolizam ksenobiotika