Uz Bazu podataka »Međunarodni odnosi i zemljoslovlje« njemačkoga Konzorcija stručne informacije o međunarodnim odnosima i iz područja zemljoslovlja postoji i višejezični elektronički tezaurus s oko 9.500 deskriptora i ovisno o dotičnom posebnom jeziku do 20.000 nedeskriptora. Tezaurus je hijerarhijski strukturiran u 24 pojmovna polja i oko 800 njima podređenih pojmovnih skupina i podskupina. Polja se odnose prije svega na glavna područja političkih, vojnih, pravnih, gospodarskih, društvenih, kulturoloških, i drugih znanosti. Tri polja sadržavaju imena, naime imena međunarodnih organizacija, zemljopisna imena i imena među- narodnih ugovora i sporazuma. Taj sam tezaurus preveo na hrvatski jezik. Jedan je od glavnih i općih problema pri prevođenju bio odgovor na pitanje po kojim općim kriterijima treba uvrštavati pojedinačne nazive kao deskriptore ili nedeskriptore. Pri odgovoru sam se na to pitanje obazreo i na filološka gledišta i na praktična primjenska glediš ta. Međunarodnice (internacionalizme odnosno europeizme) sam redovito uvrštavao u drugorazredne nazive, tj. u nedeskriptore, osim ako je bilo suprotnih razloga koji su načelu jezične čistoće nadređeni. Tako postaju, na primjer, učestalost određenog naziva i njegova uobičajenost odlučujućim kriterijem uvrštavanja ako to zahtijeva svrha tezaurusa, da učinkovito posluži kao oruđe za pretraživanje baze podataka. U radu se opisuju i objašnjavaju šestdesetak konkurentskih parova od jednog čisto hrvatskog izraza i jedne međunarodnice čiji članovi imaju u bazi podataka veću učestalost uporabe, je li to kao samostalne pojavnice ili u surječju višečlanih termina. Problem se leksikološke konkurencije pojavio također kod po značenju i osnovici suodnosnih izvedenica sa sufiksima - acija vs. - iranje i - avanje vs. - ivanje. Europski tezaurus »Međunarodni odnosi i zemljoslovlje« podliježe kao dinamički rječnik iz raznovrsnih razloga stalnoj obradi i dopunjavanju. To važi također za njegov hrvatski prijevod.