Cilj istraživanja bio je odrediti dijagnostičku vrijednost i korisnost odabranih morfoloških značajka u predviđanju malignosti limfnog čvora (LČ) upotrebom B-moda, Dopplerova ultrazvuka i multivarijatnih postavka u tercijarnom radiološkom referentnom centru. U 123 bolesnika je učinjena ultrazvučno vođena aspiracijska punkcija i citološka analiza LČ vrata, pazuha i prepona. Svaki LČ je opisan uzdužnim/L i poprečnim/T promjerom, oblikom, rubom, ehogenošću, debljinom kore, vaskularizacijom i subjektivnim dojmom pregledavatelja. Unutar ograničenja citološke analize, izmijenjen oblik i vaskularizacija su imali visoku specifičnost i pozitivnu prediktivnu vrijednost (>80%), dok je subjektivni dojam imao visoku osjetljivost i negativnu prediktivnu vrijednost (100%) za malignost. Optimalne granične vrijednosti za različite značajke LČ dobivene analizom ROC su bile 23 mm za uzdužni promjer, 11 mm za poprečni promjer, 2,19 za omjer L/T i 5,1 mm za maksimalnu debljinu korteksa. U multivarijatnoj analizi (adaptive regression splines, n=108) dodatak uzdužnog promjera, omjera L/T, dobi i spola semikvalitativnim obilježjima LČ značajno je povećao dijagnostičku točnost (88%), osjetljivost (rubovi + vaskularizacija, 87%) i specifičnost (subjektivni dojam, 83%) konačnog dijagnostičkog modela. U zaključku, kombinacija morfoloških i demografskih značajka može poboljšati dijagnostičku točnost, obično uz kompromis između osjetljivosti i specifičnosti prediktivnog modela. Učinkovitost može ovisiti o razini stručnosti i institucionalnim postavkama.