U radu je ispitan utjecaj dozrijevanja u kontaktu s hrastovim trijeskama na sastav i koncentraciju destilata šljive. Destilatu šljive su tijekom starenja dodane lagano pržene trijeske francuskog hrasta (Quercus sessiflora i Quercus robur) ili trijeske dobivene od starih bačava u kojima je odležao konjak. Ispitan je utjecaj količine dodanih trijeski, temperature, načina dozrijevanja (statičnog ili uz cirkulaciju) te primjene ultrazvuka. Dozrijevanjem destilata šljive u prisutnosti hrastovih trijeski povećala se količina ekstraktibilnih organskih spojeva (uključujući tanine) i promijenila boja destilata, u ovisnosti o vrsti i količini dodanih trijeski te uvjetima dozrijevanja. Koncentracija se šećera, kao što su glukoza, ksiloza i arabinoza, povećala ovisno o uvjetima dozrijevanja i vrsti trijeski. Razgradnjom lignina oslobođene su određene količine sinapaldehida, siringaldehida, coniferaldehida i vanilina, u ovisnosti o uvjetima pokusa. Od hlapljivih spojeva, koncentracija se viših alkohola i alifatskih (acikiličkih) aldehida u većem broju varijanti pokusa smanjila, dok se koncentracija furanskih aldehida, ovisno o vrsti i količini trijeski te uvjetima dozrijevanja, povećala. Koncentracija se estera, poput etilacetata u većem broju varijanti pokusa smanjila, a etil-kaproata, etil-kaprilata i etil- -kaprata postupno povećala. Neki su fenoli i laktoni pronađeni u uzorcima destilata nakon dozrijevanja, a najmanje su koncentracije tih spojeva pronađene u uzorcima destilata dozrelog u kontaktu s hrastovim trijeskama dobivenim od bačava u kojima je odležao konjak.