U posljednjih nekoliko godina sve se više ističu zahtjevi za stručnim i neovisnim djelovanjem revizora u obavljanju revizije financijskih izvještaja. Zapravo, riječ je o temeljnim načelima revizije koji nisu nepoznati. Ipak, rezultati mnogih empirijskih istraživanja pokazuju da su ova načela u praktičnom djelovanju nerijetko narušena te je potrebno osigurati dodatne mehanizme jačanja stručnosti i neovisnost kao bitnih pretpostavki kvalitete revizije financijskih izvještaja. U tom kontekstu, posebice kada se radi o subjektima od javnog interesa, djelovanje revizijskih odbora može bitno pridonijeti kvaliteti revizije financijskih izvještaja. Osnovni cilj novog europskog regulatornog okvira u području revizije je harmonizacija, odnosno povećanje usporedivosti revizijske profesije i djelatnosti unutar Europske unije te poboljšanje kvalitete financijskog izvještavanja i revizije kao i zaštita investitora i vjerovnika. Upravo u kontekstu recentne revizijske reforme na razini Europske unije, uz tradicionalne uloge revizijskih odbora u nadgledanju procesa revizije financijskih izvještaja, uvode se i neke nove uloge, odgovornosti i zadaci revizijskih odbora. Oni se mogu ostvarivati uspostavljanjem dobre komunikacije i suradnje između članova revizijskog odbora i eksternih revizora. U ovom radu identificirani su i analizirani najznačajniji aspekti suradnje između revizijskih odbora i eksternih revizora u cjelokupnom procesu revizije financijskih izvještaja koji pridonose kvaliteti revizije te ostvarivanju njezine svrhe i ciljeva. Cilj ovog rada je sistematizirati tradicionalne uloge revizijskog odbora u sustavu korporativnog upravljanja te istražiti dodatne uloge i odgovornosti revizijskog odbora prema recentnim zahtjevima EU. Također, cilj ovog rada je identificirati i sistematizirati brojne aspekte odnosa koji se u nastojanju ostvarivanja uloge, obveza i odgovornosti revizijskog odbora, uspostavlja između revizijskog odbora i eksternog revizora. U kontekstu potrebe za daljnjim unaprjeđenjem prakse korporativnog upravljanja u državama članicama Europske unije neophodno je dodatno osnažiti djelovanje revizijskog odbora kao internog nadzornog mehanizma korporativnog upravljanja. Povezano s tim, nova pravila Europske unije, kao dio recentne revizijske reforme, postavljaju dodatne i strože zahtjeve u pogledu osnivanja i djelovanja revizijskih odbora posebice za subjekte od javnog interesa. Analizom odredbi Direktive 2014/56/EU i Uredbe (EU) br. 537/2014 zaključeno je da su nova pravila koja se odnose na osnivanje i djelovanje revizijskih odbora, u odnosu na tradicionalne uloge revizijskog odbora, sve zahtjevnija i složenija te da uključuju mnoge eksplicitne zahtjeve koji do sada nisu bili na taj način regulirani. Istraživanjem odnosa revizijskog odbora i eksternog revizora, što čini jedan od najznačajnijih aspekata djelovanja revizijskog odbora, može se zaključiti da se radi o velikom broju međusobnih veza i odnosa koji se uspostavljaju kontinuirano tijekom cjelokupnog revizijskog angažmana a koji uključuju obvezu revizijske tvrtke da izvještava revizijski odbor o brojnim pitanjima koja proizlaze iz revizijskog angažmana, aktivnosti revizijskog odbora u svezi izbora, imenovanja i promjene eksternog revizora, procjenjivanje neovisnosti revizora, razmatranje djelokruga rada eksterne revizije te priopćavanja revizijskih nalaza i rezultata.