Tema je ovog istraživanja tvorba riječi i prijevodne strategije u distopijskoj književnosti na primjeru romana Brave new world Aldousa Huxleyja i njegovog hrvatskog prijevoda. Cilj je istraživanja pružiti uvid u leksičke inovacije u distopijama i njihovim prijevodima oslanjajući se na teoriju o neologiji u distopijama koju iznosi Millward (2007). Na temelju spomenutog teorijskog modela u istraživanju se pretpostavlja da je stvaranje potpuno novih kovanica najmanje zastupljen, a izvođenje najzastupljeniji način tvorbe neologizama u izvornom tekstu. Treća hipoteza pretpostavlja da su doslovan prijevod i leksička kreacija najproduktivniji prijevodni postupci. Istraživanje se sastoji od izdvajanja izvornih neologizama i njihovih prijevoda te analize upotrijebljenih procesa tvorbe riječi i prijevodnih postupaka. Rezultati pokazuju da je slaganje najučestaliji način tvorbe izvornih neologizama, dok stvaranje potpuno novih kovanica i konverzija uopće nisu upotrebljavani. Izdvojeni neologizmi većinom su prevođeni putem doslovnog prijevoda i posuđivanja.