Disaster risk management (DRM) has always been important, but nowadays, with the increasing number of disasters due to climate changes, it is becoming even more so. Every phase of DRM is heavily ...reliant on geodata. First of all, each disaster occurs at a specific location, and this location contains geodata, which can be used in DRM, e.g., cadastral data, GNSS data, aerial images, topographic data, elevation data, etc. Geodata are important for making faster and more accurate decisions in disaster situations. It is possible to collect these geodata from many different sources, e.g., the public sector, private sector and citizens. Nevertheless, official geodata coming from competent authorities should be the most accurate and reliable. In this paper, we investigate the importance of official geodata in DRM on several examples from recent disasters in Croatia. Official geodata produced by the Croatian State Geodetic Administration (SGA) were used in managing disasters such as floods, forest fires, earthquakes and war. Our research findings show that DRM is an area in which National Mapping and Cadastral Authorities (NMCAs) should focus more on collecting and sharing geodata and provide more dynamic and innovative products. In these challenging times, more and more geodata are becoming available from different sources, besides official ones. With this plethora of geodata, in order to be relevant and competitive, NMCAs must change their business models and offer more attractive and useful services in order to satisfy the increasing user needs and demands. This paper shows that the SGA in Croatia is on the path towards achieving this goal.
First complete review form is introduced in which all cartographic products are provided in a way that cartographic experts and non-experts are able to simply do a cartographic products evaluation ...according to the selected review type: simple (or short)--faster to accomplish, or complex (or long, complete)--more information-demanding type of the review. It is up to the reviewer which type of the review he/she will finally select--and this determines the set of the information that can be provided as a part of the review. The idea is finalized and tested through the web application, along with the one true cartographic product evaluation as working example. Evaluation and procedure process presented here was tested on a cartographic product- map of Mljet made by one of the authors of this paper.
Državna geodetska uprava započela je 1992. godine rad na Službenom topografsko-kartografskom informacijskom sustavu (STOKIS), kojim su definirani topografski i kartografski modeli podataka. ...Smjernicama iz STOKIS-a izrađen je Hrvatski topografsko-informacijski sustav (CROTIS) kao model podataka temeljem kojeg je u razdoblju od 2003. do 2010. uspostavljena Temeljna topografska baza (TTB). CROTIS 2.0 sadrži dvije vrlo važne tematske cjeline koje se najčešće upotrebljavaju, a to su Građevine i Promet. U članku će se dati uvid kako bi se trebao proširiti/ispraviti model podataka TTB-a. Svaka struka ili djelatnost ima svoje specifičnosti i potrebe, pa je stoga potrebno unaprijediti postojeći model CROTIS-a kako bi se podaci iz TTB-a mogli što bolje i korisnije upotrebljavati u drugim strukama (npr. za prostorno planiranje, u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama i sl.), a sve u skladu s međunarodnim standardima i direktivom INSPIRE.
Ob vzpostavitvi DKN so posamezni kolegi geodeti menili, da so ti načrti 'zakon', in so koordinate iz DKN z modernimi satelitskimi sistemi za geodetsko izmero (GPS, GNSS) na terenu zakoličevali ?na ...centimeter? in pri tem zatrjevali strankam, da je na primer ?vaša meja po satelitskih merjenjih še 1,56metra za suhim zidom?, ali so zakoličevali podatke iz DKN in premikali obstoječe meje več parcel v nizu, da bi pri prenosu DKN grafične izmere na teren zadostili ?satelitski točnosti?. Nasprotno od zapisanega pa je med vzdrževanjem katastrskih načrtov v digitalni obliki nastalo največ pravilnih in točnih podatkov, ker temeljijo na preciznih merjenjih. 4DOPOLNITEV METODOLOGIJE V obdobju 2013-2015 je bil izveden projekt IPA 2010, v katerem so bile sprejete tehnične specifikacije s postopki za kontrolo kakovosti homogenizacije katastrskih načrtov (ILAS, 2015; Ernst, 2015) in tehnična rešitev FME. To so na primer večja območja z zanesljivim položajem točk (parcel), za katera so izvedeni elaborati (del nove izmere, gospodarska območja, regulacije potokov in rek, lokalno izboljšan ZKN ipd.), in/ali območja, katerih položaj značilno odstopa od okolice oziroma ostalih delov katastrske občine (priloge, enklave, otoki, elaborati, ki so neupravičeno kartirani s preklopom ipd.). ILAS C1.RD.085 Technical Specifications with Quality Control Procedures for Homogenisation of Cadastral Maps (Tehničke specifikacije sa procedurama kontrole kvalitete za homogenizaciju katastarskih planova).
Kako bi se reljef što točnije i vjernije prikazao korisnicima karata, tijekom duge kartografske prakse razvijani su različiti postupci. Opisuje se nekoliko metoda koje se koriste u digitalnoj ...kartografiji na suvremenim kartama prema pravilima kartografske vizualizacije stijena i stjenovitih područja. Naglasak se stavlja na mogućnost izrade prikaza stijena, pomoću digitalnog modela terena, uzimajući u obzir perceptivnost, sistematičnost, logičnost i normizaciju u izboru i oblikovanju površinskih uzoraka stijena.
Komasacija zemljišta tehnička je operacija kojom se geometrija postojećih katastarskih čestica usklađuje s novim oblikom korištenja prostora, a komasacija poljoprivrednog zemljišta provodi se u svrhu ...okrupnjavanja sitnih posjeda u jedan ili nekoliko većih posjeda radi bolje i učinkovitije obrade zemljišta. U Republici Hrvatskoj postoji tradicija komasacije zemljišta osobito u području Slavonije, gdje se u razdoblju od 1956. do 1980. godine provela na 650 000 ha (60% od ukupno komasiranih površina). Od 1990. godine do danas nije provedena ni jedna komasacija zemljišta. Međutim, u novije doba u Republici Hrvatskoj ima sve više zagovornika aktualizacije komasacija zbog fragmentiranosti poljoprivrednih površina koja utječe na proizvodni proces, troškove, cijenu poljoprivrednog proizvoda na tržištu te rentabilnost poljoprivredne proizvodnje. Stoga je 2015. donesen novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine 2015). Danas se komasacije provode u sve kraćem vremenu, s obzirom na snažan tehnološki razvoj instrumentarija i metoda te dostupnost različitih baza podataka koje se mogu upotrebljavati u postupku komasacije. U radu je prikazana mogućnost korištenja podataka Temeljne topografske baze u predradnjama, kojima se inicira pokretanje postupka komasacije zemljišta, a djelomično i u radovima na komasaciji zemljišta.
U radu je opisano ispitivanje CROPOS-a s obzirom na točnost sustava u „idealnim uvjetima“, vremenski interval potrebnoga prosječnog mjerenja, vremenski razmak između dvaju mjerenja te indikator ...kvalitete koordinata (RMS). Analiza je pokazala da „standardni“ pokazatelji kvalitete i kvantitete opažanja (broj satelita, PDOP i RMS) nisu dostatni za izvođenje zaključka o tome jesu li rezultati mjerenja unutar proklamirane točnosti, odnosno da postoje situacije u kojima su ti pokazatelji zadovoljavajući, a rezultat nije. Stoga su provedene daljnje analize pri čemu je ispitivan vremenski interval fiksiranja rješenja u odnosu na zadano vrijeme opažanja. Analiza je pokazala da je postotak rješenja koja ne zadovoljavaju postavljeni kriterij točnosti u korelaciji s razlikom vremena fiksiranja rješenja u odnosu na zadani interval opažanja. Ako su navedene razlike manje od 5 sekundi, postotak rješenja koja ne zadovoljavaju postavljeni kriterij točnosti kreće se oko 5%. Također je vidljivo da je moguće smanjiti potrebu za obavljanje dvostrukih (ponovnih) mjerenja ako se uzmu u obzir svi parametri koji definiraju kvalitetu točnosti mjerenja (PDOP, RMS, broj satelita, vremenski interval opažanja i dr.). Rezultati pokazuju da je ovisno o karakteru mjerenja, uz prihvaćanje praga signifikantnosti od 5%, moguće izbaciti ponovljena mjerenja na istoj točki nakon određenoga vremenskog razmaka ako su kriteriji prihvaćanja navedenih četiriju pokazatelja zadovoljena. Navedene hipoteze dodatno će se ispitati kako bi se mogle dokazati.
U Republici Hrvatskoj temeljem STOKIS-a (Službenog topografsko-kartografskog informacijskog sustava) izrađen je model podataka CROTIS (Hrvatski topografsko-informacijski sustav), a na temelju ...CROTIS-a 2.0 za područje cijele države Temeljna topografska baza (TTB). U radu se opisuje CROTIS koji je, zbog napretka tehnologije, potrebnih poboljšanja uslijed potreba korisnika ili promjena u prostoru i propusta kod izrade prethodnih inačica, do danas imao više inačica. Do sada je izrađeno više prijedloga poboljšanja cijelog modela podataka, ali i određenih tematskih cjelina. Prijedlog izmjena modela CROTIS odnosi se na tematske cjeline: Promet, Građevine, Hidrografiju i Temeljni paket. U ovom će se radu dati i prijedlog poboljšanja za tematsku cjelinu Pokrov i korištenje zemljišta.
Današnja suvremena tehnologija omogućava integraciju različitih mjernih uređaja u jedinstveni sustav čime se nastoje dobiti točne i pouzdane informacije o ekonomičnoj cijeni. Korištenjem današnjih ...tehnika mjerenja dobivaju se vrlo obuhvatne količine numeričkih podataka o prostoru koje se trebaju naknadno obraditi i interpretirati. U ovom radu dan je prikaz mogućnosti današnje tehnologije, metodologija izmjere, obrade i interpretacije podataka na iskopu šljunka jezera Cirkovljan. Naglasak je na kvaliteti izračuna volumena izvađenog materijala, što je krajnji cilj izmjere.
O homogenizaciji kao metodi poboljšanja katastarskih planova grafičke izmjere govori se u Republici Hrvatskoj već više od 20 godina. U tom vremenu (a i prije) izrađeno je više projekata i studija, ...objavljeno je niz radova na tu temu, ali taj postupak nikako da se dogodi kao sustavna mjera. Državna geodetska uprava angažirala je sredinom 2015. godine pojedinačnog vanjskog savjetnika za homogenizaciju s obvezom izrade poslovnog procesa i pripremu projekta homogenizacije. U sklopu tih priprema provedene su sveobuhvatne analize stanja, postojeće metodologije i tehničkih rješenja, a početkom 2017. Državna geodetska uprava osnovala je povjerenstvo za pripremu i provođenje homogenizacije. Na temelju provedenih analiza bilo je potrebno dopuniti metodologiju, doraditi i izraditi potrebna tehnička rješenja, te su svi koraci poslovnog procesa testirani na dvjema lokacijama na 40 katastarskih općina. Ovime se želi stručna javnost upoznati s rezultatima razrade i pripreme projekta poboljšanja katastarskih planova grafičke izmjere kao sustavne mjere.