Među značajne ličnosti koje su se rodile, školovale i mladenačke godine proživjele u gradu Senju nedvojbeno valja uvrstiti i primarijusa, docenta, dr. sc. Franju Krmpotića, specijalista ginekologije ...i porodništva, vrsnoga kliničara i pedagoga, čovjeka dojmljivih stručnih i znanstvenih postignuća, istinskog intelektualca širokih interesa i zadivljujuće memorije te nadasve domoljuba. Iako je većinu radnog vijeka proveo u Rijeci, do kraja života ostao je povezan s rodnim gradom i lokalnom zajednicom. Franjo Krmpotić rođen je u Senju 5. srpnja 1929. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1948. te diplomirao 1955. Kao liječnik pripravnik raspoređen je na rad u Općoj bolnici "Braća dr. Sobol" u Rijeci (1957. – 1958.). Potom dvije godine radi u Domu narodnog zdravlja Senj. Od 1964. do umirovljenja 1994. radi kao specijalist u Klinici za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice "Braća dr. Sobol" u Rijeci (danas Klinički bolnički centar Rijeka). Bio je dragovoljac Domovinskog rata u Općoj bolnici Gospić te je 1995. odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Kao dugogodišnji član Senjskoga muzejskog društva i Kluba maturanata senjske gimnazije dao je značajan doprinos u životu lokalne zajednice. Preminuo je 4. prosinca 2020. u Rijeci. Ovim se radom, utemeljenim ponajprije na istraživanju izvorne građe iz osobne arhive dr. Franje Krmpotića nastoji rekonstruirati njegov svrhovit i plodonosan život. U prilozima je dana bibliografija njegovih radova te popis sudjelovanja na kongresima i skupovima.
Cilj je studije sintetizirati onaj dio povijesti Muzeja grada Zagreba koji se može iščitati kao njegov doprinos zelenim muzeološkim promišljanjima i praksama. Uočavaju se i analiziraju tri tematske ...cjeline: a) Sajam cvijeća na Gornjem gradu; b) izložbe sa zelenom porukom; c) zelene akcije Pedagoško-andragoškog odjela.
Identiteti (lokalni, regionalni, nacionalni), nova publika (kulturni turizam), zajednica (uključivost, ciljne skupine), novi mediji (dostupnost i demokratizacija
znanja), održivost (zeleni muzeji) i ...povezanost (mreže, partnerstva, sinergije) ključni su izazovi muzeja 21. stoljeća. Onečišćenje okoliša i globalne klimatske promjene zahtijevaju odgovor i onih institucija koje su zadužene za vječnost (=održivost), a muzeji to svakako jesu: oni prikupljaju, čuvaju i interpretiraju in perpetuum. Svaki muzej, bez obzira na tip i veličinu, može dati svoj doprinos zelenom opismenjavanju i poticanju zelenog ponašanja.
Tijekom posljednjih 50-ak godina Muzej grada Zagreba (MGZ) bio je dobar domaćin brojnim članicama i članovima Fotokluba Zagreb dajući im priliku da pokažu recentne radove. Osim skupljanja, čuvanja i ...prezentiranja povijesnih fotografija sa zagrebačkom tematikom, muzejski su djelatnici podjednako pozorno pratili i aktualnu fotografsku produkciju u gradu. Potkraj 1960-ih Muzej pomiče fokus s izlaganja vlastitog fundusa prema vibrantnoj fotografskoj sceni pretvarajući se u dinamičan galerijski prostor u službi fotografa i fotoamatera, da bi tijekom 1970-ih i 1980-ih postao svojevrsno žarište suvremenoga fotografskog i fotoamaterskog stvaralaštva. Tako je ostvarena davna želja MGZ-a da aktivira građanina, da ga pretvori u svog aktivnog, kreativno vrijednog suradnika.
Školske novine kao jedine hrvatske novine specijalizirane za odgoj i obrazovanje, namijenjene ciljnoj skupini čitatelja, mogu itekako potaknuti prosvjetne djelatnike i odgojitelje na promišljanje ...kvalitetne i kreativne suradnje škola i muzeja. Stoga se prirodno nameće pitanje koriste li se naši muzeji Školskim novinama kao komunikacijskim kanalom za obznanjivanje muzejskih programa ciljnim skupinama korisnika iz sustava odgoja i obrazovanja. Istraživanje svih godišta Školskih novina, od početka njihova izlaženja 1950., može dati argumentiran odgovor na to pitanje. U ovom se radu iznosi samo djelomičan odgovor na primjeru Muzeja grada Zagreba kao ustanove koja ima iznimno važnu ulogu u zavičajnoj nastavi. Istraživanje Školskih novina provedeno je u sklopu opsežnoga višegodišnjeg projekta izrade anotirane bibliografije i digitalnog repozitorija priloga o Muzeju grada Zagreba.
Rad je pokušaj da se odgovori na elementarno pitanje muzejske topografije: koliko Hrvatska doista ima muzeja te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba? Odgovor na prvi dio ...pitanja o broju muzeja može se saznati iz Sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj – riječ je o 122 registrirana muzeja (pravne osobe). Na drugi dio pitanja o broju muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba mnogo je teže odgovoriti. Istraženi institucionalni mrežni izvori daju različite odgovore.
S razvojem muzejske djelatnosti u kontekstu općega društvenog, kulturnog, znanstvenog i tehnološkog napretka pojavljuje se niz zasebnih stručnih muzejskih zvanja. Zakonodavstvo mora biti konzistentno ...s logikom i evolucijom muzejske teorije i prakse. Inferiornost „ostalih” stručnih zvanja u muzejima u usporedbi s kustosom pripada prošlosti. Favorizirati samo neke struke neozbiljno je i štetno za muzejsku djelatnost u cjelini. Zakon o muzejima te pravilnici koji reguliraju pojedine segmente muzejskog djelovanja moraju stvoriti stimulativno okružje za razvoj svih muzejskih struka te pozitivno djelovati na stručno usavršavanje muzejskih djelatnika, porast njihove ekspertize i kompetencija te, posljedično, i na napredovanje u viša zvanja.
PDF
