Cilj ovoga rada jest pokušaj rehabilitacije kulture slavlja u današnjem vremenu akumulacije kapitala, histerije rada i fetišizacije zdravlja. Komparativnom tekstološkom analizom djȇlā južnokorejsko ...njemačkoga filozofa Byung‐Chul Hana i njemačkoga filozofa Josefa Piepera došli smo do dvaju potencijalnih temelja koji mogu voditi k rehabilitaciji slavlja u današnjem doba neslavljenja. Prvi temelj jest podnošenje dosade, a drugi umjetnost i umjetnička književnost. Ta dva temelja dovela su nas do zaključka da je današnjemu čovjeku za kulturu istinskoga slavlja potreban novi narativ, oblikovan u spokoju, kontemplaciji i ljubavi te utemeljen na božanskome, koje je conditio sine qua non istinskoga slavlja.
Suradnja Katoličke Crkve i države nužnost je i imperativ kojim su se bavili i John Henry Newman i Josip Juraj Strossmayer, važni mislioci 19. stoljeća, a modeli koji zapravo slijede njihova ...promišljanja postoje i danas. U drugome dijelu tekstološke i teološke analize Newmanova i Strossmayerova shvaćanja odnosa između Crkve i države naš je cilj istražiti koliko Newmanova i Strossmayerova promišljanja mogu biti korisna pri oblikovanju osnova na kojima bi trebao biti izgrađen dobar odnos Katoličke Crkve i države. Vidjeli smo da su poimanje i sklad osnovni imperativi toga odnosa, kao i suvremenih modela koji ga analiziraju. Suvremene prepreke tomu odnosu imaju identične korijene, koji se nalaze u negativnome liberalizmu i repaganizaciji. Stoga na tragu Newmana i Strossmayera zaključujemo da je danas nužna antropološka reforma koja bi primarno zahvaćala ljudsko srce, ona koja mora shvatiti da je život u skladu s nečijom savješću, u istini, vrjedniji negoli sve utopijske laži i obmane koje tvore društvenogospodarstvene odnose i osobni život.
Fifty years of the reign of socialist system and planned economy have showed the full extent of their inefficiency in Central and East European countries. The necessity for radical changes in the ...area of social and political life and for new economic models has been imposed on the post-socialist countries by disintegration of the socialist system. The problem of ownership and privatization of public/state property, for the most part provoked by the process of globalization, has abruptly become the key issue. We can see some similarities, but also certain differences if we compare different types of the process of privatization in the countries of Central and Eastern Europe. Transition was mainly a political project, carried out by political parties, mainly fractions of the old political elites. This resulted in a number of mistakes and contradictions, such as frauds and corruption, and deterioration of welfare system. Nevertheless, in spite of all the controversies, some of the countries have managed to overcome all the obstacles that appeared in the process of privatization, which was confirmed by their acceptance to the European Union.
Odnos Katoličke Crkve i države te Crkve i države uopće vrlo je aktualno pitanje, pa teoretičari danas podastiru različite modele koji pomažu njegovu poimanju. Složenost i opširnost problema ...zahtijevaju da se njime bavimo u dvama dijelovima (člancima). Općenito, naš je cilj bio predstaviti promišljanja Johna Henryja Newmana (1801. – 1890.) i Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.), koja držimo iznimno vrijednima i bitnima i danas. Takvom smo raščlambom nastojali ispitati kako bi prosudbe tih dvaju velikih mislilaca 19. stoljeća mogle doprinijeti boljoj suradnji između Katoličke Crkve i države u današnjoj Europi. U prvome dijelu, u kojem tematiziramo Newmanovo i Strossmayerovo shvaćanje odnosa Katoličke Crkve i države, na samome početku prikazujemo kontekst u kojem Newman i Strossmayer problematiziraju taj odnos. Taj kontekst karakterizira liberalizam, no s brojnim negativnim konotacijama koje guše njegovo izvorno pozitivno značenje. Negativni kontekst liberalizma otežavajuća je okolnost pri poimanju odnosa Katoličke Crkve i države, a s druge se strane, s pozicije suvremene liberalne države, Newmanovo i Strossmayerovo shvaćanje povijesti, u čijem je središtu načelo Božje providnosti, također tako kvalificira, što istodobno Katoličku Crkvu čini onzistentnom i autentičnom, za razliku od suvremene liberalne države, koja često poprima utopijske i ideološke karakteristike. Upravo stoga ta se razlika redovito doimlje nepremostivom. Naposljetku, primjećujemo da se ta pitanja dodatno kompliciraju pogrješnom predodžbom Dogme o papinskoj nezabludivosti, koju se ne shvaća u duhu sklada savjesti i autoriteta.
Članak promišlja filozofsko shvaćanje moći s tezom da se kroz Guardinijevo razumijevanje toga pojma reflektira istinska filozofija moći, ali i da u osjećaju za tajnovito, u konačnici „teološko”, ...filozofija zadobiva svoju autentičnu moć. U prvom dijelu analizira se filozofsko poimanje moći, a u drugom dominacija tehnike i depersonalizacije moći. Treći, posljednji dio, razmatra načine kako utemeljiti istinsku filozofiju moći na biblijskim i srednjovjekovnim korijenima autentičnom egzistencijom te ispravnim odnosom znanja i slobode.
Članak promišlja o intelektualnom idealu J. H. Newmana – “gentlemanu”, “čovjeku filozofskoga habitusa”. “Slobodno znanje” tema je prvoga dijela rada, u kojemu analiziramo Newmanovu viziju sveučilišta ...kroz slobodno obrazovanje i oznaku “znanja radi znanja samoga”. U drugome dijelu, bavimo se “gentlemanom” koji predstavlja živo utjelovljenje koncepcije “znanja radi znanja samoga”. Ovaj specifičan pristup znanju promatra se kao sastavni i bitni dio “slobodnoga obrazovanja”, koje u njemu nalazi svoje utemeljenje, i kao nužan minimum koji proizlazi iz naravi čovjeka i stvarnosti znanosti i sveučilišta. Uočavamo da kao što je to znanje univerzalno u svome opsegu i ujedinjeno, tako je i čovjek koji ga posjeduje “minijaturno sveučilište”, u starijem smislu te riječi. Na posljetku, zaključujemo da se današnje sveučilište daleko udaljilo od Newmanove filozofije obrazovanja i da je znanje koje ono potencira neosobno, instrumentalizirano, te da često ne vodi prema istini.
Homo oeconomicus predstavlja glavnu struju današnje ekonomije po kojoj ljudi pod svaku cijenu teže za osobnim interesima i izabiru alternative koje bi bile u stanju uvećati njihov osobni interes i to ...do najvišega stupnja. U ovom članku, usporedbom različitih stavova, htjeli smo istaknuti da je ta opcija usko povezana s utilitarizmom i socijalnim darvinizmom koji su neadekvatni u ophođenju s heterogenošću različitih aspekata razvoja. Rad zaključujemo s alternativnim putem, onim ekonomskoga personalizma, koji cijeloj priči daje snažnije temelje.
Ideja identiteta izobličila se pretpostavkama monolitne afilijacije, uvjerenja da osoba pripada samo jednom kolektivu. Teško je i danas zanijekati kruženje takvih pristupa, međutim teza o »pluralnom ...monokulturalizmu« nobelovca Amartye Sena razotkriva njihovu redukcionističku pogrešku. U ovom članku cilj nam je pokazati razmjere te pogreške i njezine implikacije na pitanje globalne pravde. »Pristupom sposobnostima« nudimo mogući smjer u rješavanju nagomilanih multikulturalnih problema te zaključujemo kako jedino ispravnom idejom i realizacijom kreposti pravednosti možemo utemeljiti put u ispravno formiranje svijesti o osobnom i društvenom identitetu.
PDF
