Preferencija se definira kao afektivno stanje niskog intenziteta, a to bi u odnosu na područje glazbe podrazumijevalo glazbu nekog glazbenika ili neki glazbeni stil ili konkretnu skladbu koju ...pojedinac voli i odabire za slušanje. Glazbena preferencija je u pravilu spontana reakcija i ne uključuje nužno estetske kriterije, tj. kognitivne procese. Čimbenike koji su povezani s glazbenim preferencijama može se kategorizirati kao unutarnje (npr. karakteristike glazbe) i vanjske (npr. dob, spol, osobnost, društveni utjecaj, glazbeno obrazovanje, društveni identitet i dr.). U okviru rada provedeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi povezanost sociodemografskih varijabla (spol učenika, mjesto stanovanja i bavljenje njihovih roditelja glazbom) i glazbenih preferencija učenika osnovne glazbene škole. Istraživanje je provedeno online anketiranjem u travnju 2020. godine u sedam osnovnih glazbenih škola u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 95 učenika petih i šestih razreda osnovnih glazbenih škola. Primjenom hi-kvadrat testa utvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika u preferencijama ispitanika prema rocku, metalu, turbofolku, umjetničkoj glazbi, pop i elektroničkoj glazbi s obzirom na spol, mjesto stanovanja i glazbenu tradiciju u obitelji.
The preferences are defined as an effective low-intensity state, which concerning the music field would mean music by a musician or a certain musical style or a specific composition that an individual likes and chooses to listen to. Music preferences are usually a spontaneous reaction and do not necessarily include aesthetic criteria, i.e. cognitive processes. Factors that are related to musical preferences can be categorized as internal (e.g., music characteristics) and external (e.g., age, gender, personality, social influence, music education, social identity, etc.). In this paper a study was conducted aimed at determining the relationship between sociodemographic variables (gender of students, place of residence and their parents’ involvement in music) and musical preferences of primary music school students. The survey was conducted by an online survey in April 2020 in seven primary music schools in Republic of Croatia. The study involved 95 fifth- and sixth-grade elementary music school students. Using the Hi-square test, the existence of statistically significant differences in the respondents’ preferences towards rock, metal, turbo-folk, art, pop and electronic music with regard to gender, place of residence and musical tradition in the family was determined.
Vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi Glazbene kulture važna je sastavnica odgojno-obrazovnog procesa koja sa sobom nosi razne poteškoće i subjektivnost. U nastavi Glazbene kulture realiziraju se ...različite glazbene aktivnosti i sadržaji (slušanje glazbe, muzikološki sadržaji, pjevanje, sviranje, stvaralaštvo/glazbene igre/pokret, osnove glazbene pismenosti), koji su više ili manje specifični te se navedeno odražava i na vrednovanje i ocjenjivanje. Navedene aktivnosti i sadržaji u okviru Kurikuluma nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije (2019) organizirane su u okviru tri domene/nastavna područja: Slušanje i upoznavanje glazbe, Izražavanje glazbom i uz glazbu i Glazba u kontekstu. U radu je prikazano istraživanje provedeno tijekom 2019. godine, a koje je obuhvatilo 269 ispitanika, tj. 30 osnovnoškolskih učitelja Glazbene kulture i 239 učenika osmih razreda. Istraživanje je provedeno u Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji te je obuhvatilo učitelje Glazbene kulture i učenike osmih razreda šest osnovnih škola od kojih se četiri nalaze u urbanom, a dvije u ruralnom području. Cilj ovog istraživanja bio je doznati stavove učenika i učitelja o vrednovanju i ocjenjivanju u nastavi Glazbene kulture, utvrditi moguću povezanost sociodemografskih varijabla i mišljenja učitelja i učenika te utvrditi na koji se način provodi ocjenjivanje u nastavi Glazbene kulture. Slušanje glazbe i pjevanje su aktivnosti koje se, prema mišljenju i učitelja i učenika, najčešće vrednuju i ocjenjuju u nastavi Glazbene kulture. Ujedno, učitelji u većoj mjeri smatraju da provode individualno i skupno ocjenjivanje nego li to smatraju učenici. Utvrđeno je da učitelji najčešće ocjenjivanje provode tako što tijekom svakog sata prate učenike, skloni su učenike ocijeniti odmah na satu i najčešće usmeno. Utvrđeno je da su učitelji i učenici mišljenja da učenik ne treba imati razvijene glazbene sposobnosti za ocjenu ‘odličan’ u predmetu Glazbena kultura. S obzirom na povezanost sociodemografskih varijabla i mišljenja ispitanika o vrednovanju i ocjenjivanju, pokazalo se kako su područje na kojemu se nalazi škola i spol značajni prediktori učeničkih stavova, dok se kod učitelja nijedna varijabla nije pokazala prediktorskom.
Evaluation and grading in the teaching of Music Culture is an important component of the educational process that carries various difficulties and subjectivity with it. In the course of Music Culture, various music activities and contents (music listening, music content, singing, playing, creativity/musical games/movement, basics of musical literacy) are realized, which are more or less specific and also reflect on the evaluation and evaluation. The activities and contents of the Curriculum for the Elementary School Music Culture and High School Musical Arts (2019) curricula are organized within three domains/teaching areas: Listening and learning about music, Expressing music and with music, and Music in context. The research was conducted in 2019 and included 269 respondents, i.e. 30 elementary music teachers and 239 eighth grade students. The survey was conducted in Osijek-Baranja and Pozega-Slavonia counties and it included Music teachers and eighth grade students from six primary schools, four of whom are in urban and two in rural areas. The aim of this research was to find out students’ and teachers’ views on evaluation and assessment and to determine the possible correlation of sociodemographic variables and teachers’ and students’ opinions on evaluation and assessment in Music Culture teaching and to determine how the assessment is conducted in Music Culture teaching. Listening to music and singing are activities that, in the opinion of both teachers and students, are most commonly evaluated and graded in teaching Music Culture. At the same time, teachers are more likely to carry out individual and group assessments than students. Teachers usually conduct their assessment by monitoring students every class, they tend to evaluate students during class and most often orally. Teachers and students think that student should not have the developed musical skills to score excellently in Music Culture. Considering the correlation between sociodemographic variables and the respondents’ opinions on evaluation and grading, it was shown that the area in which school is located and gender are significant predictors of students’ attitudes, while in the teachers no variables proved to be predictive.
Od školske godine 2019./2020. nastava Glazbene kulture treba se realizirati prema Kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije koji će tijekom tri ...godine ući u sve razrede osnovne škole. U nastavi se realizira otvoreni kurikulum koji učiteljima omogućuje da učenje i podučavanje prilagođavaju interesima i sposobnostima učenika te vlastitim sklonostima. U okviru rada provedeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi preferencije učenika prema različitim aktivnostima i sadržajima u nastavi Glazbene kulture te otkriti postoje li razlike u preferencijama s obzirom na razred, spol učenika te (ne)pohađanje izvannastavne/izvanškolske glazbene aktivnosti. Istraživanje, koje se odvijalo tijekom 2018. godine, obuhvatilo je 280 ispitanika, tj. anketirani su učenici četvrtog, šestog i osmog razreda. Rezultati pokazuju da učenici imaju pozitivan stav prema nastavi Glazbene kulture i da najviše preferiraju pjevanje, a zatim slušanje glazbe i glazbene igre. Međutim, zastupljenost aktivnosti i sadržaja, osim pjevanja, nije proporcionalna učeničkim preferencijama. Preferencije prema glazbenim aktivnostima s obzirom na spol učenika pokazuju kako se pojedine aktivnosti nalaze na istom mjestu i kod učenika i kod učenica. Također, slušanje glazbe više preferiraju učenici koji glazbenu izvannastavnu/izvanškolsku aktivnost nisu polazili ili je ne polaze. Zaključno, smatramo da bi se glazbene preferencije učenika trebale uzeti u obzir prilikom osmišljavanja nastavnih jedinica, izbora glazbe i organiziranja i izvođenja nastave.
From the 2019/20 school year Music Culture classes should be implemented according to the Curriculum of the Music Culture for Primary Schools and Musical Arts for Gymnasium curriculum, which will enter all grades of primary school over the course of three years. The curriculum implements an open curriculum that allows teachers to adapt learning and teaching to students’ interests and abilities and their own preferences. Within the framework of the study, a study was conducted to identify students’ preferences for different activities and content in Music Culture teaching and to find out if there were differences in preferences with regard to class, student gender, and (non)attendance of extracurricular/after-school music activities. The survey, which took place during 2018, included 280 respondents, ie, fourth, sixth and eighth grade students were surveyed. The results show that students have a positive attitude towards teaching Music Culture and that they prefer singing and then listening to music and playing music. However, the representation of activities and content, apart from singing, is not proportional to the students’ preferences. The preferences for music activities according to the gender of students show that certain activities are in the same place for both male and female students. Also, listening to music is preferred by students who did not attend or do not attend music extracurricular/after-school music activities. In conclusion, we believe that students’ musical preferences should be taken into account when designing teaching units, choosing music, and organizing and conducting classes.
Glazba se stoljećima razvijala ispreplitanjem najrazličitijih kultura, što znači da je, u samoj svojoj biti, interkulturalna umjetnost. Danas je to zamjetno u daleko većoj mjeri. Protokom ljudi i ...informacija teško će nečija kulturalno „čista" glazba, pa čak i tradicijska glazba, ostati imuna na utjecaje različitih stilova iz cijeloga svijeta. Stoga je, gledano s pedagoškog aspekta, nastava glazbe idealno područje u kojemu učenici mogu razvijati interkulturalnu kompetenciju. Ona se, prije svega, treba razvijati upoznavanjem različitih glazbenih tradicija, ali i kultura u cjelini. U tu svrhu u ovom su radu analizirani sadržaji pripadajućih CD-a uz službeno odobrene pakete udžbenika za nastavu glazbe od petog do osmog razreda osnovne škole i od prvog do četvrtog razreda gimnazije (opće, jezične i klasične) te od prvog do drugog razreda (prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke). Analiza je bila usmjerena na identifikaciju prisutnosti primjera različitih glazbenih tradicija sa svih kontinenata i njihovu zastupljenost spram primjera koji pripadaju zapadnoeuropskoj umjetničkoj glazbi. Rezultati su pokazali da je zastupljenost primjera različitih glazba svijeta više nego nedovoljna. Smatramo da je to velika prepreka interkulturalnom odgoju u nastavi glazbe jer se većina nastavnika glazbe u općeobrazovnim školama isključivo ili najvećim dijelom koristi službeno odobrenim udžbenicima i pripadajućim CD-ima. Ovim radom želi se ukazati na potrebu interkulturalizacije važećih CD-a za nastavu glazbe, odnosno implementaciju većeg broja primjera koji pripadaju različitim glazbama svijeta.
Interkulturalna kompetencija razvija se i nadograđuje tijekom života, no njeni temelji trebali bi se prije svega izgraditi tijekom studija. To je moguće u slučaju da je nastava na visokoobrazovnim ...ustanovama koncipirana tako da razvija interkulturalnu kompetenciju budućih nastavnika, koji bi trebali razvijati interkulturalnu kompetenciju svojih učenika kako u gradskim sredinama tako i u ruralnim područjima, gdje interkulturalnost nije tako izražena. Navedeno je ostvarivo interkulturalnim pristupom nastavi na akademijama, koji podrazumijeva upoznavanje različitih kultura i njihovih glazbenih tradicija s različitih kontinenata. Ovim radom htjelo se istražiti je li obrazovanje budućih osnovnoškolskih i gimnazijskih nastavnika glazbe u Republici Hrvatskoj usmjereno na interkulturalizam, kakvi su stavovi studenata o interkulturalnom odgoju te procjenjuju li se studenti interkulturalno kompetentnima. Ujedno se htjela utvrditi povezanost različitih sociodemografskih varijabla (spol, godine staža, ruralno/urbano područje školovanja...) sa stavovima studenata kao i razlike u mišljenjima ispitanika s obzirom na grad u kojem se obrazuju. Istraživanje provedeno anketiranjem obuhvatilo je 46 studenata završne godine diplomskog studija Glazbene pedagogije s akademija u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli, koji su na studij došli iz 17 hrvatskih županija. Broj kolegija s interkulturalnim sadržajima koje su ispitanici naveli relativno je mali. Nije utvrđena značajna povezanost ispitivanih varijabla s područjem na kojem su ispitanici odrastali (ruralno/urbano), ali je utvrđena statistički značajna razlika u mišljenjima ispitanika o provedbi interkulturalizma s obzirom na grad u kojem se školuju. Mišljenja smo kako je važno omogućiti svim studentima razvijanje interkulturalne kompetencije, a kasnije i njezino organizirano kontinuirano razvijanje u okviru procesa cjeloživotnog učenja.
Interkulturalna nastava glazbe postaje potrebom svih suvremenih multikulturalnih društava. Nastava glazbe ne može više biti utemeljena isključivo na upoznavanju zapadnoeuropske umjetničke glazbe. ...Interkulturalna stvarnost nameće nužnost poznavanja glazbenih tradicija različitih naroda, ali i poznavanje određene kulture u cjelini. S obzirom na svoju interkulturalnu bit, glazba je idealno područje u kojemu se može razvijati interkulturalna kompetencija učenika, a preduvjet je interkulturalno kompetentan nastavnik glazbe. U okviru ovoga rada provedeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi povezanost između različitih sociodemografskih varijabla i stavova nastavnika glazbe prema interkulturalizmu u nastavi glazbe, njegovoj provedbi i podršci koju u tome dobivaju od škole. Anonimnim anketnim upitnikom ispitani su stavovi nastavnika glazbene kulture (N=309) i nastavnika glazbene umjetnosti (N=65) koji izvode nastavu glazbe u osnovnim školama i gimnazijama u Republici Hrvatskoj. Prema rezultatima istraživanja, spol se pokazao jedinom sociodemografskom varijablom značajno povezanom sa stavovima prema interkulturalnom odgoju, kao i s procjenom mogućnosti razvoja vlastite interkulturalne kompetencije i procjenom podrške koju nastavnici glazbe dobivaju od škole u provedbi interkulturalnog odgoja.
Intercultural music education becomes the need of all modern multicultural societies. It can no longer be based solely on introducing Western European art music. Intercultural reality implies the necessity of knowing musical traditions of different people, as well as the knowledge of a particular culture as a whole. Given its intercultural essence, music is an ideal area in which the intercultural competence of students can be developed and the precondition is an intercultural competent teacher. Within this paper, a research was conducted aiming to establish the link between different sociodemographic variables and attitudes of music teachers towards interculturalism in teaching music, its implementation and the support it receives from the school. An anonymous questionnaire survey examined attitudes of teachers of Music Culture (N=309) and teachers of Musical Arts (N=36) performing music teaching in elementary and high schools in the Republic of Croatia. According to research results, gender is the only sociodemographic variable that is significantly related to attitudes towards intercultural education, as well as the assessment of the possibilities of developing their own intercultural competence and the assessment of support that music teachers receive from schools in the implementation of intercultural education.
Elementary school students are offered a variety of music activities, both within (extracurricular activities) and outside school (out of school activities). Their involvement in these activities ...often depends on various factors. To study this, we conducted a survey with 510 respondents in 2018. The survey was conducted on a convenience sample in two general elementary schools in Osijek–Baranja County, including pupils from the fourth to the eighth grades of one suburban and one urban school. The study aimed to determine how much pupils participate in extracurricular and out-of-school music activities and whether their participation is affected by the school location, pupil’s gender and class, and their parents’ engagement in music activities. The study results indicate that the interest in taking these activities is equally prevalent among pupils in suburban and urban areas. Besides, a significantly higher number of girls attended different activities than boys. Out-of-school music activities were attended by fourth-, fifth- and sixth-grade students to a greater extent than seventh- and eighth-grade students. At the same time, the study found that students whose parents engaged in some kind of music activity took a more significant part in music activities. Overall, the results of this research showed that just over a third of surveyed students attended an extracurricular or out-of-school music activity. A more numerous selection of musical activities and stronger encouragement of students are necessary because research has pointed to the benefits of music, such as improving behaviour, school achievement, social skills, memory, creativity, cognitive skills and overall personal development.
Due to the COVID-19 pandemic, distance learning is becoming essential for continuing education. As part of this work, research was conducted during the 2021/22 school year in the Republic of Croatia, ...the aim of which was to determine possible differences in the attitudes of students and music teachers regarding remote music lessons during the COVID-19 pandemic. The data was collected through an online survey of 583 research participants, of whom 503 were students in the seventh and eighth grades of elementary general education schools, and 83 were teachers of Music Culture who teach music in elementary schools. The results showed that, to a greater extent, teachers believe that teaching music at a distance requires a lot of effort and creates stress. Also, to a much lesser extent, teachers believe that during remote music lessons, students acquire the same knowledge as in lessons at school and that grades in distance learning are not a reflection of students' actual knowledge. At the same time, to a greater extent, teachers consider that they are more lenient when evaluating distance learning than in-school teaching. Given the fact that distance learning has become an integral part of modern educational reality, not only due to pandemic conditions, it deserves more and more attention from teachers, educational authorities, and the entire community.
Debido a la pandemia de COVID-19, el aprendizaje a distancia se está volviendo esencial para la educación continua. Como parte de este trabajo, se llevó a cabo una investigación durante el año escolar 2021/22 en la República de Croacia, cuyo objetivo fue determinar posibles diferencias en las actitudes de los estudiantes y profesores de música con respecto a las lecciones de música a distancia durante la pandemia de COVID-19. Los datos fueron recolectados a través de una encuesta en línea a 583 participantes de la investigación, de los cuales 503 eran estudiantes de los grados séptimo y octavo de escuelas primarias de educación general, y 83 eran profesores de Cultura Musical que enseñan música en escuelas primarias. Los resultados mostraron que, en mayor medida, los docentes creen que la enseñanza de la música a distancia requiere mucho esfuerzo y genera estrés. Además, en mucha menor medida, los docentes creen que durante las lecciones de música a distancia, los estudiantes adquieren los mismos conocimientos que en las lecciones en la escuela y que las calificaciones en la educación a distancia no son un reflejo del conocimiento real de los estudiantes. Al mismo tiempo, en mayor medida, los docentes consideran que son más indulgentes a la hora de evaluar la educación a distancia que la enseñanza presencial. Dado que la educación a distancia se ha convertido en parte integral de la realidad educativa moderna, no solo por las condiciones de la pandemia, merece cada vez más atención por parte de los docentes, las autoridades educativas y toda la comunidad.
PDF
